Europska komisija nakon Brexita želi osigurati da sve članice Europske unije, među kojima i Hrvatska, usvoje euro, piše britanski list Daily Express, a njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung navodi kako Komisija namjerava ubrzati dovršenje monetarne unije.
“(Predsjednik Europske komisije) Jean-Claude Juncker, kako se vjeruje, odlučio je osigurati da svaka država članica koristi euro nakon što je narod Britanije glasovao za Brexit 23. lipnja”, piše Daily Express u utorak.
Juncker želi “ubrzati europsku integraciju tako što bi preostalih osam zemalja koristile euro”, kaže list navodeći Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Dansku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku.
Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung isto tako piše da prema njegovim informacijama EK želi ubrzati “dovršenje” monetarne unije.
“S obzirom na predstojeći Brexit želi EU-Komisija okončati dosadašnju ‘EU s višestrukim valutama'”, piše u nedjelju FAZ pozivajući se na izvore bliske Junckeru. “Osim toga trebala bi se monetarna unija ‘tješnje povezati'”.
Ekonomski analitičar Brkić naglašava kako je jačanje monetarne unije pokušaj da se Europa politički unificira
“Moguće je za očekivati da bi odgovor Europske unije na Brexit mogla biti duga i čvršća integracija pa i monetarna integracija. U tom kontekstu bilo bi logično za očekivati da se više utječe na ideju uvođenja eura kako bi se produbila monetarna integracija”, rekao je za Dnevnik.hr ekonomski analitičar, prof. Luka Brkić.
Ekonomski analitičar Brkić naglašava kako je jačanje monetarne unije pokušaj da se Europa politički unificira. Naglašava kako su i dalje na snazi mastriški kriteriji, uvjeti koje je potrebno ispuniti, kao i problemi u zemljama koje su izvan eurozone, a koji se ne mogu riješiti preko noći.
Ugovor iz Maastrichta ima cijeli niz kriterija koji se moraju ispuniti za uvođenje eura, a uvođenje eura za svaku zemlju članicu nije samo valutno pitanje, već je to prije svega i političko i strateško pitanje.
“U konačnici tu su i propisane najmanje dvije godine koje svaka zemlja članica koja planira uvesti euro ima za usklađivanje mehanizama deviznog tečaja prije ulaska u eurozonu kako bi se trajno fiksirali tečajevi i izbjegle spekulacije oko valuta”, napominje Brkić.
Hrvatska još uvijek nije ispunila sve kriterije iz Maastrichta, što bi, ukoliko se na silu provede postupak uvođenja eura, moglo imati ozbiljne i dugoročne posljedice. Ekonomski analitičar Brkić dodaje kako uvođenje eura u Hrvatskoj ima i dobre i loše strane.
“Za Hrvatsku bi s jedne strane bilo dobro da postane više euroizirana zemlja zbog toga što bi trebala sjediti za stolom gdje se donose važne odluke. Ključni argument protiv uvođenja eura bio bi da se ulaskom u eurozonu gubi suverena monetarna politika, odnosno moćna makroekonomska politika koja, kada je pametno vođena i u funkciji razvojne politike, može biti moćno oružje za upravljanje ekonomijom, dok ulaskom u europsku monetarnu uniju gubite taj monetarni suverenitet i mogućnost samostalnog vođenja monetarne politike”, kaže Brkić pritom navodeći primjer Grčke koja je, kako je kazao, da je imala vlastitu valutu, drahmu, mogla izvršiti deprecijaciju te na taj način olakšati neke postupke.
Pet kriterija
Za ulazak u Europsku monetarnu uniju, odnosno eurozonu, članica Europske unije mora zadovoljiti pet kriterija:
Inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice s najnižom inflacijom, proračunski deficit treba biti ispod 3 posto BDP-a, javni dug ispod 60 posto BDP, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice s najnižim kamatama, a zemlja mora zadovoljiti i kriterij stabilnosti tečaja, koji podrazumijeva sudjelovanje u Europskom tečajnom mahanizmu.
