Pavle Kalinić za Narod.hr: Ovo su očiti propusti i otvorena pitanja oko atentata na Trumpa

Stručnjak za pitanja sigurnosti Pavle Kalinić upozorava da je atentat na američkog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa praćen brojnim nejasnoćama i očitim propustima. U analizi toga događaja, Kalinić se za Narod.hr osvrnuo i na sigurnosne prilike u svijetu u okolnostima geopolitičkih previranja.

Kalinić kaže kako je nakon atentata na Trumpa ostalo mnogo otvorenih pitanja. “Sigurno je bilo sigurnosnih propusta”, naglašava, ukazujući na nedovoljnu razinu zaštite predsjedničkog kandidata. Štoviše, tvrdi da su nadležne američke sigurnosne službe napravile kardinalne propuste u osiguranju Trumpa.

Atentator je okrznuo metu, ako je bio samo jedan atentator. To znači, da je putanja metka bila nekoliko centimetara u stranu, Trump je mogao biti “smrtno pogođen ili teško ozlijeđen uslijed razaranja kostiju lubanje i moždanog tkiva”.

Nije se smjelo dopustiti da je predsjednički kandidat tako nezaštićen, kaže Kalinić

“Ta udaljenost od nekih 150 metara sigurno je nešto što je trebalo biti pokriveno. Drugo, ispucano je šest, sedam ili osam metaka. To dovodi u sumnju da li se radi o samo jednom napadaču“, kaže Kalinić, podsjećajući da su slična pitanja i svojedobno nakon atentata na Johna F. Kennedyja izazivala određene sumnje.

>U pokušaju atentata Trump okrznut metkom

“Što se tiče same obavještajne službe koja je zadužena za čuvanje ona je tu imala propuste iz jednostavnog razloga što se nije smjelo dopustiti da predsjednički kandidat bude tako nezaštićen. To znači da je procjena od početka bila kriva“, kaže Kalinić.

Osim toga, upozorava da je Trumpova glava ostala otkrivena nakon što ga je osiguranje pokrilo tijelima. “On je bio i dalje meta, umjesto da su ga bacili na pod što je uobičajeno u takvim situacijama. Gdje je bila zaštitna deka, gdje je bio protubalistički štit?”.

“Bilo je dosta propusta i vidjet ćemo što se tiče samog događaja kako se to dogodilo, ili se nije dogodilo. Vjerojatno će trajati dosta vremena ako se uopće ikada i sazna, kao što ne znamo za oba Kennedyja”, procjenjuje Kalinić.

Nagađanja o motivima

Podsjeća da američki, kanadski ili ruski snajperisti gađaju na udaljenosti od preko tri kilometra, a napadač je bio udaljen od Trumpa 120-150 metara i ispucao je do osam metaka. “To otvara priču da li je uopće on pucao, a ako je pucao to znači da nije bio dovoljno ili uopće obučen. Ili je imao pomagače, ili je imao samo ulogu da bude žrtva. Može biti raznih interesa da se taj atentat napravi”, naglašava Kalinić.

“U svakom slučaju, ubijen je i usta su mu začepljena. Ne može reći da li je bio sam ili je bio dio šire skupine”.

“Vrlo ozbiljan interes može biti da na taj način on dobije na izborima, jer ovo mu je bio sigurno vjetar u leđa uoči same republikanske nominacije i poslije direktnog sraza s Bidenom, koji se pokazao intelektualno nekompetentnim”, kaže Kalinić, ukazujući na korist koju Trump može izvući iz pokušaja atentata. Bez obzira tko stoji iza njega.

“Podvučena je njegova pozicija kao žrtve, jer on je već do sad imao sudskih procesa, što opravdanih što neopravdanih. On je sebe cijelo vrijeme pokušavao prikazati kao žrtvu i sad je praktički podvučena njegova pozicija žrtve. To će mu sigurno donijeti dodatni vjetar u leđa, to jest u konačnici određenu količinu dodatnih glasova“, objašnjava.

1 od 24

>Tko je atentator na Trumpa? Registrirani republikanac koji je financirao demokrate

Govoreći o nagađanjima da policija nije reagirala na informacije o atentatoru, Kalinić kaže da to upućuje da cijela priprema samog događaja nije provedena na odgovarajući način.

Potrebno je saznati tko stoji iza toga, upozorava Kalinić

“Samim tim što su ti krovovi bili nepokriveni pokazuje da je tu veliki propust. Dodatni propust je naravno ako je on već bio na krovu, ako je viđen na krovu i nitko nije reagirao. to je pitanje za službu, zašto nije reagirao. Ili kao što također imate određenih informacija, da li su točne ili nisu, da je policija to primjetila i to dojavila tajnoj službi, odnosno nadležnoj službi za zaštitu potencijalnog predsjedničkog kandidata, međutim da oni nisu reagirali”.

Kalinić naglašava da će se nakon ovoga promijeniti pristup zaštiti predsjedničkog kandidata Tumpa. “Prvo je to da će on sada imati puno jaču zaštitu, blizu onoj zaštiti kakvu ima predsjednik. To će biti dignuto na daleko višu razinu”.

Međutim, važno je, upozorava Kalinić, da istraga dođe do toga tko stoji iza toga. Potrebno je dobiti odgovore je li imao pomagače, je li bio sam i htio je ostaviti dojam, “ili iza toga netko stoji tko ima interes” da pobijedi Trump a da Biden izgubi, ili da se eliminira Trumpa a da Biden ostane jedini ozbiljni kandidat.

“Neki dan se čula šala koji će od njih dvojice uopće doživjeti izbore”, podsjeća Kalinić, ukazujući na međunarodni kontekst ovoga događaja.

Odraz američkih predsjedničkih izbora na stanje u svijetu

“Tu se aludiralo na starost, međutim, ovdje sad postoji ovaj dodatni element. Ako se nastavi situacija s gafovima koji se događaju Bidenu, izgledno je da će pobijediti Trump. To znači, što se tiče rata Rusija-Ukrajina da će to on pokušati zaustaviti na najbrži mogući način”.

Istodobno, Kalinić smatra da bi se Trumpovom pobjedom mogao promijeniti odnos Sjedinjenih Država prema Izraelu. Trump će, smatra, dati “otvorene ruke Izraelu, bez obzira tko bude na vlasti”.

>Hrabra reakcija Trumpa nakon atentata: ‘Čekajte, čekajte! Borba, borba!’

“Situacija će se sigurno dalje komplicirati na Bliskom istoku. A ono što će dodatno zakomplicirati situaciju će biti odnosi SAD-a s Iranom. Znamo da se Trump povukao iz dogovora o nuklearnom oružju s Iranom. A tu se Rusija više ne može izmaknuti, s obzirom da su Iranci dali veliku pomoć Rusima u naoružanju tijekom rata s Ukrajinom“.

A tu svoje posebne interese ima i Kina. Osim toga, Kalinić predviđa da će Trump na Dalekom istoku, glede napetosti između Kine i Tajvana, “sigurno biti puno tvrđi nego što je do sada bio Biden”.

Tajvan je ključan i zbog proizvodnje mikročipova, jer najkvalitetniji mikročipovi, preko 80 posto svjetske proizvodnje dolaze s Tajvana, to je onaj detalj u kojemu Kina najviše zaostaje. I to možda daje prostora da se ne krene u tome dijelu u sukob, dok Kina ne dođe do te razine kvalitete mikročipova. Da bi Kina došla do te razine, treba joj najmanje 4-6 godina. Ali to opet ovisi kakve će biti procjene sa Washingtona i Pekinga. Bez poluvodiča nema ni suvremenog naoružanja, ni balističkih raketa ni mnogih drugih stvari. Ni stvari široke potrošnje”, upozorava.

Kalinić: Sjedinjene Države nisu u blistavoj situaciji

Prema Kalinićevim riječima, Sjedinjene Države nisu u blistavoj situaciji. “Pax americana polako istječe, Sjedinjene Države više ne mogu računati na svoju poziciju koju su imale nakon raspada Sovjetskog Saveza i njihove pobjede u Hladnom ratu protiv SSSR-a. Tu se pojavila nova sila, Kina, zatim Indija koja je u međuvremenu preskočila Japan u BDP-u i izbila na treće mjesto”, kaže Kalinić. Dobrom viješću za SAD smatra činjenicu da Indija ima loše odnose s Kinom i Pakistanom, što usporava njezin gospodarski rast. Ali se SAD pokušava približiti Indiji, upravo kako bi oslabio Kinu, Rusiju i dugoročno oslabio BRIX.

“Međutim dugoročno gledano, SAD polako ali sigurno tonu na treće mjesto. I to je odlazak onog načina života i mišljenja koji smo mi imali, kao što je prije 20 godina Amerika bila za cijelu Europu praktički putokaz kako treba živjeti i kud treba ići. Zapad odlazi na drugo mjesto”, upozorava.

To se, kaže, najbolje vidi na primjeru rusko-ukrajinskog rata, “kako su Njemačkoj koja je motor Europe polomljene noge i kako je Njemačka bačena na koljena, jer je ostala bez ruske sirovinske baze. Dok SAD istodobno uvoze i rusku naftu i titanij”.

“Pokoravanje Europe se nije dogodilo preko noći. To je proces koji je trajao trajao nakon obnove Europe 1945. kad su SAD putem Marshallovog plana uložile 13,5 milijardi dolara za sprječavanje sovjetske penetracije. A taj proces je kulminirao u onom trenutku kad je Velika Britanija napokon donijela odluku da napusti Europsku uniju. To nije bilo slučajno, nego je to bilo namjerno napravljeno”.

“Europska unija kao američka kolonija nije se u stanju nositi s ovim što se trenutačno događa u svijetu”, upozorava Kalinić. Kao ilustraciju između ostalog navodi nesposobne dužnosnike koje članice Unije šalju u Bruxelles.

Europska unija i Hrvatska

“Van der Leyen je maksimalno nesposobna, to je bila jedna od najnesposobnijih njemačkih ministrica obrane”, tvrdi Kalinić. “Kad je počeo rat vidjelo se da njemačka vojska ne raspolaže ni blizu onime čime bi trebala raspolagati”.

“Pogledajte koji se kadrovi šalju recimo iz Hrvatske, ili iz Francuske. To vam pokazuje otprilike kao za vrijeme uoči raspada Jugoslavije kad su se najnetalentiraniji, najnesposobniji kadrovi, da bi ih se riješilo, slali u federaciju. E to se sad događa i s Europskom unijom”.

Na kraju, Kalinić se analizirajući geopolitičke odnose u kojima se dogodio atentat na američkog predsjedničkog kandidata, osvrće i na položaj Hrvatske.

“Situacija je sigurno loša, a Hrvatska je potpuno nepripremljena, u bilo kom pogledu, hoćete u gospodarskom, hoćete u vojnom, Hrvatska nema strategiju ni u kom pogledu, nikakvu viziju, imate smjenjivanje nesposobnih i te nesposobnije se zamjenjuje još nesposobnijima”, zaključuje Kalinić.