Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je konferenciju za novinare, na kojoj je govorio o planiranoj inicijativi za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju u dijelu dopuštenih i prešutnih prekoračenja, prenosi N1.
“Ovo nije ništa novo. Mi smo analizu tržišta završili u prvom kvartalu ove godine. 2020. godine mi smo krenuli u analizu tržišta prekoračenja. Imate prešutna i dopuštena prekoračenja. Imali smo 7 prigovora potrošača na tu temu. Vidjeli smo da je veliki dio prekoračenja iz onih dopuštenih prešao u prešutna. Ideja zakona je bila da prešutna prekoračenja budu iznimka, a ne pravilo. Odlučili smo da prešutna prekoračenja treba vratiti u isti režim regulacije, kao i kod dopuštenih prekoračenja”, rekao je Vujčić.
“Prije nije bio nikakav prigovor. Niti je efektivna kamatna stopa (EKS) bila visoka. Banke su digle naknade, a ne kamatnu stopu. 2020. godine su naknade porasle, pa je onda porastao i prosječni EKS. Prije se nije imalo razloga intervenirati, sad ga imamo”, objašnjava guverner.
“Danas sam razgovarao s premijerom i ministrom financija, a sljedeći tjedan ćemo vjerojatno razgovarati i s bankama. Kamatne stope u Hrvatskoj su niže nego u zemljama Europske unije koje nemaju euro i više nego u zemljama koje imaju euro”, kazao je Vujčić.
Guverner kaže da je stekao dojam da se banke neće opirati promjenama.
“Kamatne stope uvijek odražavaju rizičnog proizvoda. Prekoračenja su takva, jer se odobravaju bez procjene kreditne sposobnosti. Vjerojatno dio ljudi koji imaju minus inače ne bi bili kreditno sposobni i ovaj proizvod će uvijek na tržištu imati visoku kamatu”, rekao je Vujčić.
“Prešutna prekoračenja se ne ukidaju, nego se dovode pod regulaciju. Ono što novi ugovori o prešutnim prekoračenjima moraju imati je to da se ono ograničava vremenski 90 dana i 1500 kuna. To miče prešutna prekoračenja u sferu dopuštenih prekoračenja”, dodaje.
