Švicarci i kune: Vujčić napušta HNB, no za sobom ostavlja niz kontroverzi

Hrvatska dobiva novog čovjeka na visokom položaju u institucijama EU. Guverner HNB-a Boris Vujčić izabran je za potpredsjednika Europske središnje banke (ECB) od strane ministara financija eurozone. Europsko vijeće tu bi odluku trebalo potvrditi u ožujku, a ne bude li iznenađenja, Vujčić bi novu dužnost trebao preuzeti s prvim danom lipnja. Vujčićev izbor veliko je iznenađenje kako za europsku, tako i za domaću javnost koja ovom bankaru ne zaboravlja mnoge kontroverze koje se vežu uz njegovo vođenje HNB-a. Prije svega inzistiranje na uvođenju eura koje je, za dobar dio javnosti, bio ishitren i nedovoljno promišljen potez…

Vujčić iznenađujuće izabran za potpredsjednika Europske središnje banke

Izbor Borisa Vujčića za potpredsjednika ECB-a za mnoge je, u RH i cijeloj EU, predstavljalo iznenađenje.

Europsko vijeće bi trebalo tu odluku potvrditi na summitu u ožujku, a Vujčić bi dužnost trebao preuzeti 1. lipnja. On će na tom mjestu zamijeniti Španjolca Luisa de Guindosa.

Uz Vujčića, kandidati za tu poziciju bili su i predstavnici Finske, Latvije, Estonije, Litve i Portugala. Trenutni potpredsjednik ECB-a, čiji mandat istječe potkraj svibnja ove godine, je Španjolac Luis de Guindos.

Na čelu HNB-a od 2012. 

Vujčić je na dužnosti guvernera HNB-a gotovo 14 godina, a na tom je mjestu naslijedio Željka Rohatinskog.

Prvi put imenovan je na dužnost 8. srpnja 2012. za vrijeme lijeve Vlade predvođene premijerom Zoranom Milanovićem.

13. srpnja 2018., za vrijeme Vlade HDZ-a, Sabor mu je povjerio drugi put šestogodišnji guvernerski mandat.

Treći i čini se posljednji mandat, koji neće odraditi do kraja, Vujčić je dobio u srpnju 2024. godine odlukom većine predvođene HDZ-om.

Za Vujčića je bilo 79 zastupnika, a protiv njih 55.

Uoči glasovanja Vujčić se suočio s oštrim kritikama suverenističke opozicije.

Marijan Pavliček (Suverenisti) rekao je da će Vujčić  ostati upamćen kao guverner pod čijim vodstvom je Hrvatska izgubila monetarni suverenitet te kao guverner koji je širio dezinformacije da ćemo ulaskom u eurozonu živjeti kvalitetnije i da neće doći do porasta cijena.

Miro Bulj (Most) je rekao: “On je grobar hrvatskih financija”.

>Politico o Vujčiću u ECB-u: Šokantna pobjeda, ludo

Krediti u švicarskim francima

Krediti u švicarskim francima koji su zagorčali život tisućama građana nešto je što se zamjera još uvijek aktualnom guverneru HNB-a Borisu Vujčiću.

Krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima  znatno su porasli od 2004. do 2007., kad su banke masovno plasirale te kredite građanima (na stambene kredite i druge svrhe) zbog povoljnijih uvjeta u odnosu na kredit u kunama ili eurima.

Problemi su se pogoršali kada je švicarski franak počeo snažno rasti u odnosu na kunu, što je značilo da su rate i dug mnogih korisnika naglo porasli.

Time su mnogi dužnici došli u financijske teškoće, pa čak i gubitak imovine.

Situacija je 2015. donekle smirena kada je Hrvatski sabor usvojio privremenu mjeru zamrzavanja tečaja CHF na 6,39 kuna na godinu dana kako bi pomogao pogođenim dužnicima.

Iste godine donesene su i izmjene zakona koje su omogućile konverziju CHF kredita u euro ako je dužnik to želio.

HNB i Vujčić tijekom ove krize bili su suočeni  s optužbama da nisu na vrijeme reagirali, a najviše ih je kritizirala udruga Franak.

Također,  Boris Vujčić je bio kritičan prema ideji konverzije kredita u švicarskim francima štiteći time bankarski sektor, što je izazvalo nezadovoljstvo većine građana.

Afera Borg

Ime Borisa Vujčića i njegova uloga tijekom krize u Agrokoru 2017. godine bila je predmet raznih medijskih spekulacija.

Guverner Boris Vujčić spominjao se tada u aferi Borg zbog otkrivene komunikacije s predstavnicima fonda Knighthead u vrijeme rješavanja krize Agrokora i donošenja Lex Agrokora.

Javnost i dio medija to su doživjeli kao problematično jer je riječ o fondu koji je imao izravan financijski interes u restrukturiranju kompanije.

Pojedini političari tvrdili su da se time dovodi u pitanje neutralnost guvernera, budući da nije jednako komunicirao sa svim vjerovnicima. Hrvatska narodna banka branila je Vujčića, navodeći da sastanci nisu uključivali pregovore niti pogodovanje bilo kojoj strani.

Sam Vujčić odbacio je optužbe i isticao da su razgovori bili informativne prirode, vezani uz opće modele financiranja. Iako je njegova uloga ostala tema političkih rasprava i kritika, protiv njega nisu pokrenuti sudski postupci niti su utvrđene pravne posljedice.

Prelazak na euro

Promjena valute i prelazak s kune na euro 1. siječnja 2023. događaj je koji je mnogim građanima ostao u negativnom sjećanju te ga izravno povezuju s inflacijom koja do danas nije zaustavljena.

Također, Vujčiću se spočitavaju i dosad neostvarena obećanja o mnogo boljem životu i rastu standarda nakon promjene valute, kao i zanemarivanje upozorenja koja su dolazila iz desne oporbe, ali i nekih stručnih krugova.

Najčešća kritika je da je HNB podcijenio ili javno umanjivao rizik rasta cijena, pa su građani nakon 1. siječnja 2023. stekli dojam da je poskupljenje bilo veće nego što je najavljivano.

Kritičari Vujčića tvrde i da je HNB reagirao presporo i nedovoljno odlučno prema trgovcima koji su iskoristili prelazak na euro za povećanje cijena.

Visoka plaća 

Tijekom cijele karijere na čelu HNB-a Vujčiću dio javnosti spočitava, za domaće prilike, izuzetno visoka primanja.

Prema podacima iz Vujčićeve imovinske kartice njegova mjesečna neto plaća iznosi 7835,71 euro, a od edukacijske djelatnosti godišnje uprihodi još 4259,12 eura.

Osim navedenog, Vujčiću su tijekom godina spočitavala i afera trgovanja vrijednosnim papirima među zaposlenicima HNB-a, prešutni minusi…

>Boris Vujčić izabran za potpredsjednika Europske središnje banke

Izvor: narod.hr