Hasanbegović: Zakon o obnovi je plod činovničkog mentaliteta Plenkovićeve vlade

Foto: Snimka zaslona

Prvog dana proljetnog zasjedanja Sabora Vlada je na aktualnom satu odgovarala na pitanja zastupnika. Oporba je prozvala Vladu zbog nejednakog financiranja obnove na Banovini, traže smjenu sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića zbog afere u vezi s nekretninama, kritiziraju loše stanje robnih zaliha i sporu isplatu potpora za radnike. Vlada poručuje: nikoga nećemo prepustiti samom sebi, nikoga nismo zaboravili, 2020. pokazala je snagu države. Kako se država nosi s kriznim situacijama? Kako će se obnavljati Banovina? Je li vrijeme za ublažavanje epidemioloških mjera?

Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su: Mario Banožić. ministar obrane, Sabina Glasovac, saborska zastupnica (SDP), Dragana Jeckov, saborska zastupnica (SDSS), Tomislav Tomašević, saborski zastupnik (Možemo!), Dario Hrebak, saborski zastupnik (HSLS), Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik (Domovinski pokret).

Zastupnik Hasanbegović je istaknuo da državne službe u prvom trenutku nisu dobro funkcionirale, te da nam treba odgovorno državno vodstvo, jasna vizija i svijest da ovo što je pogodilo Banovinu je neusporedivo s potresom u Zagrebu.

Mario Banožić, ministar obrane rekao je da će Vlada pomoći svima koji su stradali u potresu.

– Potpomognuto područje u kojem se nalazi veći dio Sisačko-moslavačke županije protkan je u ovom zakonu da se razmišlja o području koje je u ekonomski teškoj poziciji dugi niz godina, demografskoj poziciji – broj stanovnika opada u toj županiji. Mislim da trebamo razmišljati o cjelovitom problemu gdje se razmišlja o gospodarskom preporodu cijele županije, ali i gradu Sisku kao gradu koji je u jednoj boljoj situaciji po broju stanovnika i gospodarstvu, rekao je, istaknuvši da zakon ima socijalnu komponentnu da pomogne svima koji su stradali.

“Prema svima treba postupati jednako”

Sabina Glasovac, saborska zastupnica (SDP) rekla je kako oni nikada nisu bili kočničari ni destruktori, ali smatraju da je problem sa ovim zakonom što se još ne zna što će Vlada predložiti.

– Vidimo da se Sisak izuzima i da će mu biti omogućena manja pomoć. Smatramo da je to nepravedno i da kriterije treba ujednačiti. Ako je Sisačko-moslavačka županija od posebnog državnog interesa ne možemo raditi neuobičajene razlike. Prema svima se treba postupati jednako, rekla je.

Dario Hrebak, saborski zastupnik (HSLS) rekao je da najmanje što nam sada treba je da se zavrtimo u krugu, da nastane neka pravna zavrzlama i da zakon padne.

– Trebali bi postići konsenzus i vladajuća većina je spremna razgovarati o amandmanima i suvislim prijedlozima. Ali moramo biti svjesni da će se raditi o milijardama kuna, ali svi moraju biti jednaki. Bitno je da brzo reagiramo i da ljudi imaju krov nad glavom.

Tomislav Tomašević, saborski zastupnik (Možemo!) rekao je da se slaže sa zastupnicom Glasovac i da zakon otvara dosta kontradikcija. Istaknuo je da ima puno pitanja i da se nada da će sutra na saborskoj raspravi dobiti odgovore.

Dodao je i da se otvara pitanje Krapinsko-zagorske županije, koja je također ispod prosjeka razvijenosti.

– Muči me proizvoljnost da Vlada mora proglasiti katastrofu jer ju nije proglasila za potres u ožujku. Muči me i što u zakonu ostaje obveza da jedinica lokalne samouprave 100 posto sami financiraju oštećene zgrade javne namijene.

Ističe da Zagreb sa 12 milijardi kuna treba obnoviti vrtiće, škole, domove zdravlja, ali se pita kako će to napraviti gradovi i općine u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Dragana Jeckov, saborska zastupnica (SDSS) na pitanje mogu li se ti objekti javne namjene obnoviti sukladno prijedlogu zakona rekla je da mogu i da trebaju, ali i istaknula, da ovim zakonskim prijedlogom nitko ne smije biti diskriminiran.

– Mislim da ćemo sutra doći do najboljeg rješenja kao što smo došli i u slučaju zakona o obnovi Zagreba, a bude li potrebe mi ćemo reagirati amandmanima i razgovarati s koalicijskim partnerima.

Na pitanje treba li Sisak imati isti tretman rekla je da treba.

– Svi su loše prošli, stradale su i škole, vrtići, domovi…, i tamo gdje je stradalo moramo pomoći. Na Banovini je potrebna jedna ozbiljna državna intervencija, ne samo u obnovi kuća, potrebna je sveukupna obnova i u demografskom i gospodarskom smislu. Svi bi trebali raditi da ovu nepriliku pretvorimo u priliku, rekla je i poručila da je vrijeme za reset.

“Ono što je neprovedivo u Zagrebu ne može biti provedeno u Glini”

Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik (Domovinski pokret) istaknuo je da rasprava ide u krivom smjeru, te da je nije riječ o novom zakonu, već o proširenju odredbi zakona o obnovi grada Zagreba na ova potresom pogođena područja.

– Ono što sam u rujnu označio neprovedivim u gradu Zagrebu to se ne može proširiti na kraj koji ima potpuno drugi kontekst – povijesni, depopulacijski, demografski, geopolitički….

Istaknuo je da je od donošenja zakona o obnovi grada Zagreba prošlo 4,5 mjeseca te da u tom periodu nije obnovljen niti jedan dimnjak. Zakon koji se treba proširiti na Banovinu i potresom oštećene krajeve u Zagrebu se već 4,5 mjeseca ne provodi jer je neprovediv, rekao je.

– Zakon je plod činovničkog mentaliteta Plenkovićeve vlade i političkog predizbornog aktivizma jedne zagrebačke političke skupine koja je legitimno parazitirala na potresu u Zagrebu. Ono što je neprovedivo u Zagrebu ne može biti provedeno u Glini, rekao je Hasanbegović.

Tomašević je rekao kako već mjesecima upozoravaju da nema ni O od obnove, te da je u proračunu za obnovu privatnih objekata odvojeno 240 milijuna kuna, a govori se o 40 milijardi kuna.

– Tom logikom obnova će trajati 100 godina, a birokracija je takva da ni stručnjaci ne mogu ispuniti zahtjeve koje je Vlada odredila.

Dodao je i da je frustriran što građani moraju obilaziti šaltere i državne institucije da dobiju dokumentaciju koju država već posjeduje i to plaćati da bi dobili pomoć od države.

Trebamo demografe, urbaniste, prostorne planere

Hrebak smatra da se na Banovini mogu napraviti najljepše kuće, ali da to ništa ne znači ako one neće imati rasvjetu, struju, vodu, kanalizaciju, plin…

– Svi stručnjaci kažu da možda nije najbolje da tamo odu inženjeri građevine arhitekti, možda trebamo demografe, urbaniste, prostorne planere. Moramo razmišljati da taj prostor koncentriramo, jer ako samo obnovimo te kuće, za 10 -15 godina dobit ćemo sela duhova.

Glasovac je naglasila da Banovini treba povjerenje, jasan plan i sigurnost, a to, kako je rekla, ova Vlada ne nudi.

– Šest dana im je trebalo da se dogovore je li katastrofa ili nije i proglase izvanredno stanje, sedam dana im je trebalo da oforme krizni stožer, 12 dana da dođe Pleter i krene državna opskrbe hrane i još to naplaćuju 30 kuna od države, a državna su firma. Volonteri su ti koji su promptno i sa srcem odreagirali, rekla je.

Na pitanje kako bi ocjenila reakciju Vlade, Jeckov je rekla da je moglo bolje, brže i organiziranije. Dodala je i da je volonterizam koji smo vidjeli za svaku pohvalu i da joj je vratio vjeru u solidarnost i humanost.

Ministar Banožić rekao je da kada se napravi kredibilna studija koja će reći koliko je čega i u kojoj mjeri oštećeno tada će se ići u traženje sredstava iz Fonda solidarnosti, ali i zajma Svjetske banke.

Istaknuo je da su ljudima sada najpotrebnije mobilne kućice i kontejneri na čemu se radi, a kada zakon stupi na snagu moći će se rješavati objekti koji imaju riješene imovinsko pravne odnose i koji imaju uredne oznake.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT