Hrvatska demokratska zajednica predstavlja izborni program “Za sve izazove” uoči parlamentarnih izbora 17. travnja. Prije toga su održane sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora stranke. Zanimljiva su imena koja će se naći na listama, a među njima je i Tomislav Zadro, sin legendarnog hrvatskog branitelja Vukovara Blage Zadre i tada maloljetni vukovarski branitelj.
> DP odbija suradnju s HDZ-om: ‘Volite li više Plenkovića ili svoju djecu?’
Na listi će biti Marijana Petir te kao neovisni – ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Josip Lucić, a na listi će biti i Marko Milić, glasnogovornik Vlade.
Inače, HDZ na izbore izlazi u koaliciji s partnerima HSLS-om, Hrvatskom demokršćanskom strankom, Hrvatskom narodnom strankom i Hrvatskom strankom umirovljenika.
> Luka Šarić: Stanje na ljevici manje od mjesec dana do izbora – jedino je HDZ spreman!
– Liste su dobra kombinacija iskustva i mladosti, koja će dati novi impuls za obnavljanje povjerenja birača, rekao je Plenković u uvodu obraćanja istaknuvši da je HDZ u protekle četiri godine osnažio državu provodeći politiku modernog suverenizma i čvrste integracije Hrvatske u srce ekonomskog projekta.
> (FOTO) Blago Zadro proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba
“Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka.”
Prisjetio se svih kriza s kojima se otpočetka prvog mandata do danas Vlada morala suočavati, od Agrokora, pandemije koronavirusa, potresa, inflacije, rata u Ukrajini… Unatoč neslaganjima kritičara, tvrdi da je oko Agrokora sve izvedeno uspješno i da je kompanija spašena te posluje stabilno i uspješno. Pohvalio se i drugim potezima u raznim područjima. Još je jednom spomenuo i Pelješki most, nabavku borbenih zrakoplova Rafale, LNG terminal, Schengen i ulazak u eurozonu.
“Jedna od najbitnijih stvari koju smo provodili od prvog dana je odgovorno upravljanje javnim financijama. Napustili smo kroničnu situaciju prekomjernog proračunskog manjka, polako dizali kreditni rejting i to znači da oni koji nas nadgledaju vide da smo imali jasan smjer i jasan cilj.”
BiH posebno naglasio
Govor je nastavio podsjećanjem na povećanja plaća, poreznim rasterećenjima i rastom mirovina. Pritom je kritizirao oporbu koja to negira i tvrdi da je inflacija poništila taj rast. Nije smetnuo s uma ni kulturu, studente, poduzetnike, manjine, održivost, demografiju, Hrvate u Bosni i Hercegovini, ali i cijelom svijetu…
“Poseban akcent smo postavili na BiH. Učinili smo najviše da podnese zahtjev za članstvo, bili smo prvi kad se dodjeljivao status kandidata 2022. Tek ćemo protekom vremena shvatiti što smo napravili pomaganjem u njenom otvaranju pristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju. Inteligentno smo koristili osnaženi međunarodni položaj Hrvatske”, pohvalio se premijer i izrazio nadu skorašnjeg ulaska Hrvatske u OECD.
Izborna obećanja
Nakon podužeg izlaganja svih uspjeha, došao je red na izborni program, piše N1.
“Imamo 34.000 djece koja se danas rađaju u Hrvatskoj, broj umrlih je 57.000. To je najveći problem hrvatskog društva, naša strategija će preokrenuti te trendove. Udvostručit ćemo potpore za svako novorođeno dijete. Za svako dijete majke će dobiti godinu dana više staža. Uvest ćemo znatne popuste za brojne javne usluge, udvostručit ćemo trajanje plaćenog očinskog dopusta. Studentsku satnicu planiramo povećati na 7,81 euro”, izjavio je i nastavio:
“Jamčimo da će prosječna plaća biti 1600 eura, minimalna bruto plaća bit će 1250 eura, podići ćemo mirovinu na 750 eura. Stvorit ćemo preduvjete za otvaranje novih 125.000 radnih mjesta.”
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.