Nakon što je HINA objavila netočnu vijest pod naslovom „Divjak: Skandalozna tužba U ime obitelji, Hrvatska posljednja u Europi uvodi informatiku kao obvezni predmet”, udruga U ime obitelji uputila je demanti u kojemu navodi da ustavnu tužbu nije podnijela udruga U ime obitelji, a podnositelj tužbe ni na koji način nije povezan s udrugom.
U ime obitelji demantirala HINA-ine navode
Demantij koji je U ime obitelji uputila HINA-i prenosimo u nastavku.
“Dana 6. srpnja 2018. godine na mrežnim stranicama Hine objavljen je članak i poslan kao vijest svim korisnicima Hine pod naslovom „Divjak: Skandalozna tužba U ime obitelji, Hrvatska posljednja u Europi uvodi informatiku kao obvezni predmet“ (https://www.hina.hr/vijest/9839508) u kojem se lažno navodi da je udruga U ime obitelji podnijela tužbu protiv Ministarstva znanosti i obrazovanja. Sukladno odredbama članka 40, 41 i 42 Zakona o medijima (NN br. 59/2004, 84/2011 i 81/2013), pozivam Vas da u cijelosti, na istim stranicama gdje je objavljena i sporna vijest, objavite sljedeći ispravak te ga pošaljete svim svojim korisnicima:
“Dana 6. srpnja 2018. godine Hina je plasirala lažnu vijest (fake news) pod naslovom „Divjak: Skandalozna tužba U ime obitelji, Hrvatska posljednja u Europi uvodi informatiku kao obvezni predmet“ u kojem se netočno navodi da je udruga U ime obitelji podnijela tužbu protiv Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Udruga U ime obitelji ni na koji način nije povezana s navedenom ustavnom tužbom. Podnositelj tužbe je privatna osoba, nije član udruge, te je stoga povezivanje njegovog djelovanja s djelovanjem U ime obitelji tendenciozno i posve neutemeljeno. Udruga je tijekom pet godina svoga djelovanja imala velik broj suradnika te ne može i ne treba odgovarati za njihovo privatno i/ili javno djelovanje.”
Loading...
Reload document 
Open in new tab Pročitajte što je pisalo u HINA-inoj lažnoj vijesti
Vijest koju je HINA prvotno objavila možete pročitati u nastavku:
Skandalozna tužba Ustavnome sudu suradnika U ime obitelji da se informatika ne uvede u hrvatske škole na tragu je nastojanja da se svima ne pruži prilika da imaju jednake šanse, a Hrvatska posljednja u Europi uvodi informatiku kao obvezan predmet, ocijenila je u petak ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Ministrica Divjak posjetila je u petak III. gimnaziju u zagrebačkoj Kušlanovoj ulici u sklopu projekta “Škola za život”, a nakon posjeta u izjavi novinarima osvrnula se i na tužbu Ustavnom sudu koju je u lipnju ove godine podnio suradnik udruge “U ime obitelji” dr. med. Tomislav Gojmerac, pedijatar, potpredsjednik Centra za prirodno planiranje obitelji i suradnik te udruge na projektu “Roditelji odlučuju o odgoju svoje djece”.
Gojmerac je podnio prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti odluke ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak o uvođenju informatike kao obveznog predmeta od rujna u škole. Pritom se pozvao na odluku Ustavnoga suda iz 2013. kojom je ukinuta odluka o uvođenju kurikuluma zdravstvenog odgoja, smatrajući da se ta odluka Ustavnoga suda u cijelosti može primijeniti i na ministričinu odluku o uvođenju kurikuluma informatike.
Divjak: Ogromni pritisak onih koji obrazovanje žele zadržati u srednjem vijeku
Ministrica je izrazila zadovoljstvo zbog posjeta III. gimnaziji što je, rekla je, još jedna potvrda da pripreme za uvođenje eksperimentalnoga programa kurikularne reforme idu prema planu i čestitala je ravnateljici III. gimnazije, svim profesorima i učiteljima, učenicima i suradnicima na pripremama. Jer, dodala je Divjak, ovim mentorskim posjetima se na neki način žele zaokružiti prvi dio priprema kako bi se učitelji, nakon 15. srpnja, još mogli odmoriti do jeseni kada se vraćaju u učionice.
Objasnila je kako su posjeti zbornicama zapravo rad s mentorima koji omogućavaju i interakciju unutar istoga kolektiva.
Ali, istaknula je, “moram priznati da osjećam ogromni pritisak, kako osobno, a tako i moj tim u ministarstvu, vezano uz različite laži koje se javljaju u medijima i pritiske ekstremnih skupina koje zapravo žele zadržati naše škole i obrazovanje u tamnici, možda čak ne 19. stoljeća, nego srednjega vijeka”.
Divjak je podsjetila da neki udžbenici iz informatike u hrvatskim školama datiraju iz 1994., te da više od 80 posto svih građana Republike Hrvatske podržava uvođenje obvezne informatike, a više od 70 posto podržava i cjelovitu kurikularnu reformu i eksperimentalno uvođenje kurikularne reforme.
Ministrica Divjak zahvalila je svima koji su poduprli i podupiru reformu obrazovanja, te apelirala na sve, među ostalim i na učitelje, profesore i voditelje, da i dalje podupiru reformu jer, vjeruje, to je naša najveća šansa za budućnost – da iskoristimo ljudski potencijal koji imamo i sve šanse kako bismo svakom djetetu dali jednake prilike.
Tijekom idućega tjedna i eksperimentalni udžbenici
Ministrica Divjak najavila je da se tijekom idućega tjedna očekuju i eksperimentalni udžbenici za sve predmete osim za tri predmeta u sedmim razredima osnovnih škola.
“Sve ide prema planu, a svi oni koji su bili ‘nevjereni Tome’ i sumnjali da ćemo stići obaviti sve pripreme drago mi je da ih možemo razuvjeriti”, izjavila je ministrica.
Jedno od novinarskih pitanja odnosilo se i na kritike GOOD inicijative da će “novac namijenjen kurikularnoj reformi u najvećem dijelu biti potrošen na informatičku opremu”.
S tim u vezi, minsitrica smatra kako bi “GOOD inicijativa trebala malo bolje naučiti čitati proračun jer u proračunu, osim izvornih limitiranih sredstava iz državnoga proračuna su sva sredstva koja dobivamo, povlačimo i vraćamo iz europskih fondova, tako da je ukupni iznos kojim raspolažemo 200 milijuna kuna – 150 milijuna kuna iz Europskoga socijalnog fonda (ESF), četiri milijuna kuna izravne pomoći Europske komisije, 15 posto hrvatske participacije direktno iz limitiranoga dijela plus šest milijuna kuna iz proračuna”.
Kada se pogledaju ukupni troškovi tada je za informatičku opremu potrošeno oko 20 posto novca, a ostatak na edukacije, rad s nastavnicima, na eksperimentalne udžbenike, izradu metodičkih priručnika, što pak znači, smatra ministrica – da treba bolje čitati proračun.
Ministrica je rekla kako je želja svih koji rade na uvođenje eksperimentalne reforme da sve pripreme budu završene do 15. srpnja, a do tada će biti završeni i svi mentorski posjeti školama u prvome krugu, oprema je odabrana i sada se kreće u njezinu nabavu.
Novinare je zanimalo i je li se još koja županija, osim Splitsko-dalmatinske, javila da želi da nova školska godina počne 10. rujna, a ne 3. rujna kako je određeno. Ministrica je rekla kako će se podržati i drugi zahtjevi ako stignu jer tijekom školske godine ima dovoljno prostora da se nadoknadi taj kasniji početak.
Na novinarsko pitanje o mentorskim posjetima, ministrica je odgovorila kako su planirana četiri mentorska posjeta, te da je riječ uglavnom o cjelodnevnim radionicama koje će se održavati i tijekom godine, a učitelji su do sada u online dijelu imali oko 60 sati edukacije, osim informatičara koji su imali još i više sati jer su s edukacijom počeli već u siječnju ove godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
