Hoće li Zagrebom od subote patrolirati ‘policija za smeće’?

Od subote kreće novi model naplate odvoza miješanog komunalnog otpada u Zagrebu. Mnogo je još nepoznanica i nesnalaženja, a građani najviše strahuju od komunalnih redara i kazni.

Tko odloži i baci smeće u vrećicu koja nije službena “ZG vrećica”, zagrebački komunalni redar ima ga pravo kazniti novčanom kaznom od 700 do 1000 kuna. Navodno je u pripremi 100 ‘policajaca za smeće‘, koji će nadzirati kako građani odlažu smeće, piše Jutarnji list.

> Dobrović: ZG Čistoća nije pripremljena za novi sustav koji uvodi, nastat će ogromni troškovi

Najviše će komunalnih redara biti na ulicama u centru grada, gdje bi građani svoje “ZG vrećice” trebali ostavljati ispred ulaza svaki dan, osim nedjelje, između 20 i 22 sata.

“Ne smije se ništa ostavljati na javnoj površini bez odobrenja, ni televizor, ni ormar ni krevet ni komunalni otpad. Mora biti rješenje Grada koje to dozvoljava ili poziv prema građanima. Oduvijek je tako, a jedini je novitet sada što komunalni otpad mora na ulicu biti spušten u ZG vrećicama i mora se odlagati od 20 do 22 sata”, rekao je jedan komunalni redar.

Bivši ministar zaštite okoliša i energetike izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović, predsjednik kluba Domovinskog pokreta u Skupštini Grada Zagreba istaknuo je da Čistoća nije pripremljena za sustav koji se uvodi.

“Grad nema infrastrukturu za povećano prikupljanje. Zbrinjavanje tone odvojene plastike Čistoća plaća 1800 kuna jer još nema sortirnicu. Ako nakon uvođenja novog modela količina odvojene plastike poraste za 10.000 tona, to je gotovo 20 milijuna novih troškova za Čistoću. Umjesto da gradi infrastrukturu, Grad ide u nove troškove” – kaže Dobrović.

U intervjuu za Večernji list Dobrović je rekao:

Zašto ste rekli da Zagreb zbog problema s otpadom srlja u kaotično stanje?

Jer to tako jest. Vladajući nisu sposobni vidjeti cjelinu pa i dalje grade sustav gospodarenja otpadom a da nisu posložili sve njegove elemente. Ista greška učinjena je još davnih dana, kad se išlo u odvojeno prikupljanje bez nužne infrastrukture. Zagreb ovom novom odlukom kreće u implementaciju sustava koji će generirati povećane količine odvojenog otpada, što je dobro. Ali ono što nije dobro jest što to neće biti popraćeno gradnjom objekata za prihvat i obradu.

Mislite li da je 1. listopada realan rok za implementaciju novog modela?

Ne. Jer se u Gradu bave detaljima kao što su vrećice i boksovi, a zanemaruju nosive elemente sustava kao što su sortirnica i pogon za kompostiranje. U ulozi oporbe bili su dobri kritičari, no sada u ulozi upravitelja ne pokazuju sposobnosti za mijenjanje sustava. Neodlučni su po pitanju kontroverznih projekata prethodne uprave kao što su pogon za biootpad u Novskoj i Centar za gospodarenje otpadom u Resniku. Riječ je o nepotrebno skupim projektima koje bi već zbog cijene i vremena potrebnog za gradnju trebalo odbaciti. Za vrijednost samo pretovarne stanice može se sagraditi trećina potrebnog kapaciteta za kompostiranje u Zagrebu.

Je li onda za vas taj model već od početka osuđen na propast?

Bez svega ovoga što smo spomenuli, jest.

Što biste vi napravili drukčije?

Gradio bih funkcionalan, efikasan i racionalan sustav u kojem se korisnici i pružatelji usluge vide kao partneri u zadatku od općeg interesa. To uključuje reorganizaciju sustava odvojenog prikupljanja, optimiranje transporta, organiziranje infocentra za građane, jednostavnu i sadržajnu edukaciju. Paralelno se pristupa hitnoj gradnji nužne infrastrukture, i to sortirnice, kompostane i centara za ponovnu uporabu. Primijenio bih obvezu odvojenog prikupljanja biootpada, što uz obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada otklanja mnoge probleme s reciklabilnim i ostatnim otpadom. Sve to omogućuje da umjesto troškova imamo određene prihode. Na primjer, pomiješani papir i biootpad odvojenim prikupljanjem omogućuje dvije koristi. U prvom slučaju kao sirovina za novi papir, a u drugom kao materijal za proizvodnju komposta. Neizostavan element tog razvoja je individualizacija odgovornosti svih dionika te naplata usluge tako da nagrađuje odvajanje, a kažnjava stvaranje smeća.

Koliko bi vremena trebalo za realizaciju toga?

Za kompletiranje osnovnih elemenata, gdje nužna ekološka infrastruktura predstavlja najzahtjevniji dio, treba do jedne godine. U Koprivnici je nedavno napravljena kompostana u pola godine, u Rijeci sortirnica za slično vrijeme. Nakon pripreme lokacije i ishođenja dozvola gradnja objekta te ugradnja opreme ne traje dugo. Moguća je i prenamjena postojećih objekata, kakvih u gradu ima, pa se gradnja svodi na adaptaciju prostora i ugradnju opreme. Porazna je činjenica da smo danas na istoj poziciji gdje smo bili i uoči izbora.

Zagreb se utapa u smeću. Što mislite, kako je do toga došlo?

Dugogodišnje zapuštanje sustava dovelo nas je u ovu situaciju. Umjesto razvoja i optimizacije, kao da su namjerno izostavljeni važni elementi sustava pa se Grad morao oslanjati na vanjske usluge za zbrinjavanje pojedinih segmenata otpada poput plastike, glomaznog otpada i biootpada. Za takve usluge tržište ne funkcionira jer je zbog visoke birokratiziranosti efekt suprotan pa imamo svojevrsni legalni tržišni monopol. Rezultat je iznimno visoka cijena po toni zbrinjavanja, netransparentnost poslovnog odnosa, a na koncu i slab rezultat po pitanju recikliranja. Odvojeno prikupljati bez vlastite infrastrukture i bez kontrole kvalitete prikupljenog teško da ikad može polučiti bolji rezultat od ovog tržišnog, gospodarskog i ekološkog neuspjeha.

Koliko je za stanje s otpadom odgovoran Tomašević, a koliko oni prije njega?

Još nedavno moglo se govoriti o strašnom naslijeđenom stanju od prethodne uprave, no danas to postaje sve teže, a uskoro će biti sasvim promašen izgovor. Morali smo vidjeti puno više, a ovo što imamo od nove vlasti samo je niz pojedinačnih mjera poput drobilica, boksova ili vrećica. A to je sve samo ne sustavan pristup složenom problemu. Radi li se o nesnalaženju i nespremnosti za koordinirani rad s ljudima izvan vlastitog ideološkog bazena ili o nesposobnosti, više nije važno, rezultat je da Zagreb i dalje niže troškove i njeguje neefikasnost u resoru u kojem bi moglo biti posve drukčije.

Može li Grad posve samostalno gospodariti svojim otpadom, kao što to planira?

Smatram da može i takva nastojanja treba podržati, no po tom se pitanju vrlo malo čini. Loš znak bio je već prošlog ljeta kad se u kontekstu glomaznog otpada gradonačelnik fokusirao na drobilice kao neko spasonosno rješenje. Iako je drobljenje dio postupanja, to nije sve i puno drugoga trebalo je i još treba napraviti po pitanju tog segmenta.

Kako biste ukratko ocijenili gospodarenje otpadom nove vlasti?

Dosadašnji rad u ovom sektoru zaslužuje ocjenu nedovoljan, a tek je malo vremena za ozbiljan zaokret te će se vrlo brzo znati što se po tom pitanju može u ovom mandatu očekivati.