Vladin prijedlog izmjena Zakona o parničnom postupku, kojim se ukida redovna revizija pred Vrhovnim sudom i ostavlja samo izvanredna, po mišljenju Hrvatske odvjetničke komore (HOK), dijela profesora prava i praktičara dodatno će pogoršati situaciju u pravosuđu, jer će ukidanje tog instituta smanjiti mogućnost stvaranja jedinstvene sudske prakse, što je jedna od osnovnih zadaća Vrhovnog suda.
U HOK-u smatraju da je predloženo rješenje usmjereno isključivo na umjetno smanjenje broja predmeta o kojima odlučuje Vrhovni sud, a kojem će se time dodatno smanjiti mogućnosti da utječe na odluke nižestupanjskih sudova i stvara jedinstvenu sudsku praksu i primjenu prava.
Predsjednik HOK-a Robert Travaš rekao je na konferenciji za novinare da HOK i odvjetnike muči to što će se izvanredna revizija moći tražiti samo zbog osiguravanja jedinstvene primjene prava, a što se mora obrazložiti različitom sudskom praksom koja odvjetnicima nije uvijek dostupna.
Odvjetnike brine i što, prema prijedlogu zakona, odlučujući o prijedlogu za izvanrednom revizijom Vrhovni sud može bez obrazloženja navesti da ne postoje uvjeti za izvanrednu reviziju.
Građanima se slabi pravo pristupa sudu
“To znači da stranka neće znati iz kojih je razloga njen prijedlog odbijen. To je ono što nas posebice zabrinjava, jer ne vidmo da je svrha bilo koje reforme puko smanjenje broja predmeta i rasterećenja sudova, nego mislimo da građani i njihova prava moraju biti u centru naše pažnje. Na ovaj način građanima se slabe ta prava i temeljne slobode pristupa sudu i pravičnog suđenja”, rekao je Travaš.
Profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Mihajlo Dika ukazao je, pak, na tendenciju postupnog sužavanja mogućnosti dopiranja do Vrhovnog suda. Sada, kaže Dika, postoji prijedlog koji je radikalno otišao dalje i sada bi imali samo tzv. izvanrednu reviziju.
“Ma koliko bila važna neka stvar u koju bi, recimo, bila involvirana RH od par stotina milijuna ili milijardi eura ili dolara, vi ne bi imali pravo na makar ograničeno suđenje pred Vrhovnim sudom koji bi kontrolirao pravilnu primjenu procedure i materijalnog prava, nego bi morali dokazati da bi njegova odluka bila tako važna da bi o njoj ovisilo osiguranje jedinstvene primjene prava“, kazao je Dika.
Smatra da je predloženo riješenje socijalno neosjetljivo. Hrvatska je prema Ustavu socijalna država zbog čega je predviđeno da su svi statusni radni sporovi revizibilni. No, prema novome, radnici više u takvim sporovima ne bi mogli doći do pravorjeka Vrhovnog suda, nego bi se mogli izboriti za pravo da Vrhovni sud odluči o njihovoj reviziji samo ako bi učinili vjerojatnim da je riječ o pitanju koje je važno za osiguranje za jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih pred zakonom.
Dika kaže da je velik broj radno-pravnih revizija prelazi brojku 1500, što pokazuje da radnici osjećaju potrebu i vape za time da im se omogući da na Vrhovnom sudu provjere kakva je situacija.
Pitanje preopterećenosti Vrhovnog suda vremenski ograničeno
Iako smatra da je prijedlog izmjena zakona motiviran potrebom da se smanji opterećenost Vrhovnog suda, Dika kaže da je pitanje preopterećenosti tog suda relativno vremenski ograničeno.
U Hrvatskoj ima nekoliko preopterećenih sudova, ali broj sudskih predmeta pada, prekršajni sudovi navodno gotovo da nemaju dovoljno posla, a neki općinski i županijski sudovi dovoljno predmeta za ispunjavanje norme. Čak je i na Visokom trgovačkom sudu, koji je imao navodno petogodišnje zaostatke, vrijeme trajanja u godinu dana skraćeno za deset mjeseci, rekao je Dika.
“U ovoj oseki broja novih predmeta pitanje preopterećenosti Vrhovnog suda moglo bi biti samo nekoliko godina – dvije, možda tri”, zaključio je.
Dekan riječkog Pravnog fakulteta Eduard Kunštek ustvrdio je pak da se problem preopterećenosti Vrhovnog suda može riješiti povećanjem broja savjetnika ili uključivanjem sudaca s drugih sudova, što bi prema nekim kalkulacijama Hrvatsku godišnje stajalo tek desetak milijuna kuna bruto.
“Strankama je onemogućen pristup Vrhovnom sudu, što je posljedica nekakvog stajališta da je revizija privilegij građana ili milost države prema građanima, a ne njihovo pravo“, zaključio je Kunštek.
Nakon konferencije za novinare održan je i okrugli stol. U HOK-u kažu kako bi voljeli da njihove riječi dođu do ušiju mjerodavnih i da prijedlog bude modificiran prema njihovim razmišljanjima. No, čini se da ne ostaje previše vremena jer javna traje do 2. lipnja, a stupanje na snagu predviđeno je za rujan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
