Hrebak (HSLS): Na sastanku vladajuće koalicije predložio sam ukidanje COVID potvrda

Hrebak
Foto: Snimka zaslona

Burna rasprava održana je u srijedu, prvog dana rada Sabora. Goruće teme bile su: demografija, obnova, inflacija, pandemija. Što treba poduzeti država da ublaži udarac na standard građana zbog inflacije? Hoće li se uspjeti iskoristiti pet milijardi kuna iz Fonda solidarnosti? Treba li uvesti strože epidemiološke mjere? Kako zaustaviti pad broja stanovnika? O tim se temama razgovaralo u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Gosti emisije bili su:
Josip Borić, potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a
Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik SDP-a
Robert Jankovics, Klub zastupnika nacionalnih manjina
Marijana Puljak, Klub zastupnika Centra i GLAS-a
Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a
Nino Raspudić, Klub zastupnika Mosta

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Raspudić Grlić Radmanu: ‘Djelujete kao anesteziolog kidanja političke glave Hrvatima u BiH’

– Ono što je dobro, premijer nas svakog utorka okuplja i sluša. Prijedlozi su uvijek na stolu. Ja sam rekao javno na koalicijskom sastanku, ono što je i Izrael napravio, mislim da Izrael radi dobar posao što se tiče korone. Mislim da i mi radimo dobar posao, ali upravo zato što mislim da radimo dobar posao, sad je trenutak, kada imamo 16 tisuća zaraženih, a drastično padaju hospitalizacije, raste nam dio testiranih, ja mislim da nema više ni potrebe testirati. Čim vam je preko 50% zaraženih u testiranima, nema potrebe. Ja ću sada biti otvoren, uvijek govorim odgovorno, ali pokušavam uvijek govoriti zdravorazumski. Mi moramo razmišljati i o turističkoj sezoni. Nama sad treba da jednostavno ukinemo te COVID potvrde. One su trebale biti donesene kada su bile donesene. Sad je vrijeme da se one ukinu, to sam predložio i na sastanku vladajuće koalicije, rekao je Dario Hrebak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Izrael ukida covid potvrde? ‘Nisu utemeljene ni u medicini ni u epidemiologiji, siju paniku‘

Kako ublažiti posljedice inflacije?

Na pitanje je li HDZ spreman podržati taj prijedlog, Josip Borić, potpredsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, odgovorio je da na tom sastanku nije bio. Ne zna kakve su bile rasprave, ali da uvijek sluša što govori Stožer civilne zaštite.

Voditeljicu je zanimalo što treba poduzeti država da ublaži udarac na standard građana zbog inflacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Josip Borić rekao je da je premijer jasno naznačio smjer Vlade i koje će se odluke donositi.

– Cijena energenata diktira situacije koje imamo. Vlada će u sljedećem tjednu moguće donijeti uredbu o limitiranju cijene goriva. Što se tiče plina, mislim da će vrijeme pokazati što smo učinili. Uvijek smo pokušavali zaštititi standard građana, rekao je.

Nino Raspudić (Klub zastupnika Mosta) upozorio je da se inflacija već vidi, ali i da će podržati sve predložene, razumne mjere. Kaže da se s cijenom energenata događa nešto čudno. Pozvao se na Šterna koji je rekao “nešto znakovito – da će cijena plina rasti jer netko odredi da će ona rasti”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Raspudić: Treba demistificirati PR poruke kojima se ova Vlada bori s demografskim slomom

> Inflacija i prehrambeni proizvodi: Što je sve poskupilo od osnovnih namirnica?

Raspudić: Zabrinjavajuće je što na razini EU nema odgovarajućeg odgovora

– Zabrinjavajuće je što na razini EU-a nije došlo do odgovarajućeg odgovora. Plenković je rekao da mi ionako promatramo plin kao prelazni energent prema održivim izvorima energije, dakle – ako nema kruha, jedite kolače. Propuštena je prilika da se na razini EU vidi što se može učiniti da se zaštite građani, kazao je Raspudić.

Pozdravlja najavu Vlade da se daju vaučeri najugroženijima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dario Hrebak kaže da se treba dugoročno pripremati te da nedostaje strategija. Na to je Raspudić istaknuo da nedostatak strategije pokazuje i to da je 2015. 55% plina bilo iz domaće proizvodnje, a 2021. 21%.

Marijana Puljak: Iz krize 2008. najduže smo se izvlačili

Marijana Puljak (Klub zastupnika Centra i GLAS-a) ukazala je da je Hrvatska mala ekonomija koja se iz krize 2008. najduže izvlačila. Čini se da će se to i sada dogoditi.

– Strukturne reforme sve vlasti ponavljaju u izbornim kampanjama, ali ih ne provode. Kriza je prilika da se gleda dugoročno i da se država krene racionalizirati. Smanjivati teritorijalni preustroj, da napravi dugoročne korake, rekla je.

Robert Jankovics (Klub zastupnika nacionalnih manjina) kaže da je dobro dok plina ima. Smanjivanje PDV-a na bilo kakve prehrambene proizvode nije utjecalo na pad cijena. Trebalo bi odrediti šest osnovnih proizvoda na koje se zamrzne cijena, smatra.

– Gradnja je već sada skuplja 40%-50% u donosu na projektantsku cijenu određenu prije godinu dana, kaže.

Pet milijardi kuna iz Fonda solidarnosti

Na upit hoće li se uspjeti iskoristiti pet milijardi kuna iz Fonda solidarnosti, Siniša Hajdaš Dončić, potpredsjednik SDP-a, rekao je kako smatra da novac iz Fonda solidarnosti neće uspjeti potrošiti.

– Obnova nije ni počela, i ne može završiti u zadanom roku. Država nije bila spremna. Javlja se i problem radne snage, a ima i petljanja od strane ministra Darka Horvata. No, ako ste odgovorna država, onda ubrzate neke stvari. Nećemo vraćati novac, ali nećemo ga potrošiti, upozorava.

– Nije dobro da govorimo da obnova na Baniji nije počela, postoje različite kategorije objekata. Izvješća Tomislava Medveda govore da ima radova, radi se na javnoj infrastrukturi. Na Baniji je potrošeno gotovo 1 milijarda kuna. Pokušava se stvoriti dojam da je taj novac namijenjen samo za privatne kuće, što nije točno. Pogotovo u dijelu petrinjskog potresa imamo više vremena i manji iznos, oko 120 mil. eura. Veći je problem u Zagrebu, koji treba nositi dio svoje odgovornosti, gdje je 640 mil eura. Vidimo da je gradonačelnik već odustao od jednog dijela koji mu je bio namijenjen. To ne znači da ne možemo u ovih pet mjeseci napraviti iskorake da se potroši taj novac. Imamo preko 8 mlrd. ugovorenih radova, rekao je Borić. Na sastanku vladajuće koalicije rečeno je što se očekuje od ministra – da se potroši sve do zadnje lipe.

Hajdaš Dončić odgovorio mu je da se tu trebalo raditi o širem konceptu revitalizacije cijelog prostora.

Puljak: Zakon o obnovi dodatno zakomplicirao sve procedure

Puljak je objasnila da je Fond solidarnosti namijenjen za hitne intervencije, za javnu infrastrukturu i ima strogo određene rokove – 12 tjedana od pojave štete za prijavu dokumentacije.

– Upali smo u problem sa Zakonom o obnovi koji je dodatno komplicirao sve procedure i to se ne može pripremiti u određenom roku, rekla je.

Hrebak je kazao da je svega godina dana da se proces završi. Ministar Horvat je dobio jasnu poruku da se moraju dinamizirati procesi.

– Mi nismo glasali za taj Zakon. Intencija je bila centralizirana kontrola nad tokovima novca. U situaciji gdje je bila svijest o fondu koji daje 5,1 mlrd. kuna, trebao je zakon koji bi omogućio maksimalno iskorištavanje tih sredstava. Željeli bismo da se dogodi čudo, da se u sljedećih pet mjeseci realizira sljedećih 80, 90 ili 97 posto. Ali bojim se da se to neće dogoditi. Dvije godine našeg demografskog programa koji podrazumijeva dječji doplatak za svu djecu u Hrvatskoj na razini 120% od osnovice plaće stoji kolika će sredstva propasti samo iz ovog fonda, izjavio je Raspudić.

Hajdaš Dončić: Problema ne bi bilo da su se stvari odmah rješavale

Jankovics smatra da smo pretjerano pesimisti. Puljak naglašava da su ukazivali na to da je zakon loš i davali primjere kako bi trebala krenuti cjelovita obnova Zagreba.

Borić je kazao da je jedna od većih vrijednosti izmjena zakona bila da je država na sebe preuzela 20% vrijednosti koje je trebala biti participacija građana koji su izgubili objekt.

– Problem je i legalizacija objekata. Morali smo riješiti objekte koji nisu bili legalizirani.

Po Hajdašu Dončiću, većine problema ne bi bilo da su se stvari odmah rješavale.

Hrebak kaže da je bit priče javni natječaj za javne objekte i odgovornost jedinica lokalne samouprave.

Raspudić ga je pitao do koje je granice spreman “trpjeti ministra Horvata”, kojeg je nazvao slabom figurom. Poručio je da odgovornost ne snosi samo ministar Horvat, nego i premijer Plenković i Vlada. Ponovio je da je Most spreman i na izbore.

Jankovics će biti protiv opoziva ministra Horvata i Vlade, jer je “zadnje što trebamo politička nestabilnost, a i riječ je o povijesnoj odgovornosti dok ne završe projekti”.

O koronavirusu

Borić je rekao:

– Imamo najliberalnije mjere u Europi, i koliko će mjere trajati, odredit će Stožer. Vidjeli smo što imamo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pozive na koncerte s jedne strane i stanje u KBC-u Split. Ne bih prilazio tome na način na koji Most prilazi, rekao je.

Raspudić mu je kazao da su COVID potvrde nerazumne, kontradiktorne. Hajdaš Dončić rekao je da su COVID potvrde bile uvedene kako bi potaknule dio ljudi da se cijepe. Ako će se pokazati da je omikron zadnja, dominantna varijanta virusa onda, kaže, više ništa neće biti potrebno.

Puljak smatra da je problem Stožera civilne zaštite da je izgubio povjerenje građana. A Hrvatska je 8. zemlja po broju umrlih na milijun stanovnika, upravo zbog Stožera, smatra. Zato su predlagali Stožer nacionalnog jedinstva, kako bi ljudi više vjerovali politikama i mjerama koje stožer promovira.

Na upit koji je najvažniji problem koji Hrvatska treba riješiti, Jankovics je poručio:

– Najvažniji problem koji Hrvatska treba riješiti je imati malo više povjerenja u ekipu koja vodi krizu.

Puljak: Milijun stanovnika napustilo zemlju od kada je na vlasti HDZ

Puljak ne dijeli takvo povjerenje u institucije, “što su pokazali i građani, obzirom na to da je milijun stanovnika napustilo zemlju od kada je na vlasti HDZ”.

– Ekonomski ciljevi, smanjiti trošarine, razgovarati o dodatnim vaučerima za energetsko siromaštvo, jačati agenciju za zaštitu tržišnog nadmetanja, to su kratkoročni politički ciljevi, a zajednički cilj – maknuti HDZ s vlasti, kaže Hajdaš Dončić.

Hrebak poziva na racionalan i razuman pristup, očekuje nas ulazak u eurozonu i Schengen. Smatra da će ova vladajuća većina biti stabilna upravo zato što je svjesna odgovornosti.

Raspudić: 7000 ljudi zaposleno u javnim i državnim službama u zadnje 4 godine

– 7000 ljudi zaposleno je u javnim i državnim službama u zadnje četiri godine. U mirovinu je otišlo 6000 ljudi, a 2000 su preraspodijelili izvan toga, pa je zaposleno 15000 ljudi, u vrijeme digitalizacije. Imamo korumpiranu, presuđenu vlast na čijem je čelu predsjednik Vlade koji nema ugled i utjecaj u Bruxellesu. Čeka nas teška godina, treba činiti maksimum, trebaju nam izbori i nova vlast, poručuje Raspudić.

Borić je kazao da će se najavljenim mjerama pokušati obuzdati inflacija, pitanje energenata i rasta cijena, a važno je i 5 mlrd. kuna što prije realizirati u roku do lipnja.

– Ova vlast je stabilna, puno stabilnija nego što ekipa iz Mosta misli, kazao je Borić.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.