Hrelja: Mesić će biti naš kandidat na izborima

Foto: Stephan Röhl

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja izjavio je u srijedu kako je postignuta suglasnost čelnika Narodne koalicije da kandidat HSU u prvoj izbornoj jedinici bude bivši predsjednik Stjepan Mesić, no sam Stjepan Mesić je izjavio kako će o kandidaturi odlučiti kada mu bude poznato da postoji konsenzus unutar Narodne koalicije o njegovoj kandidaturi.

“Kad bih se odlučio na to morao bih imati konsenzus i znati da se svi koalicijskih partneri slažu sa time”, izjavio je Mesić Hini dodavši kako ga je na ponovno razmišljanje o povratku u aktivnu politiku potaknula bivša vlada ukidanjem Ureda bivšeg predsjednika i politička zapuštenost zemlje koju je Vlada ostavila iza sebe.

“Smatrao sam kako nema smisla da se više pojavljujem u operativnoj politici i da Hrvatskoj mogu puno pomoći i s ove pozicije na kojoj sam, posebno gospodarstvenicima kojima mogu otvoriti vrata u mnogim zemljama, ali oni su odlučili ići sa zakonom i ukinuti ured”, kazao je Mesić .

Predsjednik HSU rekao je Hini kako je ta stranka u posljednje vrijeme u stalnoj komunikaciji sa Stjepanom Mesićem koji je iskazao svoju spremnost da pomogne na izborima Narodnoj koaliciji pa su mu ponudili da bude kandidat HSU-a na listi za prvu izbornu jedinicu.

Hrelja kaže kako je o mogućoj kandidaturi razgovarao sa čelnicima Narodne koalicije te da oni nemaju ništa protiv toga.

Dodaje kako bi HSU trebao imati na izbornim listama ukupno deset mjesta, među kojima dva sa sigurnim prolazom.

Posljednji predsjednik SFRJ

Podsjetimo, Stjepan Mesić bio je posljednji predsjednik Jugoslavije (u kolovozu 1990. izabran je za člana Predsjedništva SFRJ), položaja kojeg je do smrti držao diktator Josip Broz Tito. Dok danas Josipu Brozu bivši predsjednik Jugoslavije i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić drži i govori hvalospjeve, u to vrijeme Stjepan Mesić ga se itekako odricao, kao i cijelog komunističkog sustava.

Vremenom, Mesić se kao bivši član Saveza komunista i komunistički zastupnik u Saboru još 60-ih, umnogome vratio na početne položaje kojih se vjerojatno nikada nije zaista ni odrekao.

Sudjelovao je u osnivanju Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1989., 1990. bio je glavni tajnik, a 1991.–92. predsjednik Izvršnog odbora stranke.

Bio je predsjednik Zastupničkoga doma Sabora 1992.–94., kada je smijenjen s dužnosti nakon razlaza s HDZ-om. Osnovao je Hrvatske nezavisne demokrate (HND), kojih je bio predsjednik. Nakon rascjepa u HND-u 1997. s većinom članstva ulazi u Hrvatsku narodnu stranku (HNS). Bio je izvršni potpredsjednik HNS-a i predsjednik zagrebačke gradske organizacije.

Kad je Franjo Tuđman umro u prosincu 1999. godine, Mesić je u drugom krugu glasovanja na predsjedničkim izborima izabran za hrvatskog predsjednika (veljača 2000.). Ponovo je izabran za predsjednika u siječnju 2005. godine.

Za tu službu predsjednika Jugoslavije Mesić i danas dobiva iz Srbije mirovinu.

Hrvatski je sabor u svibnju na prijedlog Mosta izglasovao zakonske izmjene kojima Mesić od 1. lipnja ostaje bez trajnog prava na ured, osobnog vozača i službeno osobno vozilo, dok na teret državnog proračuna i dalje ostaje osiguravanje njegove fizičke zaštite.

Bivši hrvatski predsjednik u dva mandata odmah je najavio da će od Ustavnoga suda zatražiti mišljenje o izmjenama Zakona o posebnim pravima predsjednika nakon isteka mandata. “Idem akcijom prema Ustavnom sudu jer su izmjene protuustavne”, rekao je Mesić na konferenciji za novinare. Ukidanje te povlastice jako ga boli rabeći svaku prigodu govoriti o njoj i tvrdeći da je preko tog ureda pomagao hrvatskom gospodarstvu.

Optužba za veleizdaju

Hrvatsko nacionalno etičko sudište sudište optužilo je i 18. travnja 2015. jednoglasno etički osudilo Stjepana Mesića zbog veleizdaje Hrvatskih nacionlnih interesa jer je primjerice kao zastupnik u Saboru SR Hrvatske, iznimno žestoko progonio hrvatske znanstvenike i kulturne djelatnike koji su potpisali Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, što je u prvoj polovici 1990-ih kao visoki državni dužnosnik Republike Hrvatske međunarodno kompromitirao Hrvatsku kad je tijekom javnih okupljanja u hrvatskom iseljeništvu držao proustaške govore i pjevao ustaške pjesme, u proljeće 1994. kao Predsjednik Zastupničkog doma Hrvatskog sabora sudjelovao u pokušaju izvođenja državnog udara, te je od tada sudjelovao u pokretanju i daljnjim konstruiranju lažne optužnice protiv države Hrvatske za počinjenje navodnog udruženog zločinačkog pothvata te što je 1998. bio svjedok protiv Republike Hrvatske pred ICTY u Den Haagu, a u razdoblju od kad je bio predsjednik Republike Hrvatske (2000.-2010.) bio je jedan od glavnih promicatelja optužbe protiv Hrvatske….i dr.

U Haagu je izrekao nekoliko neistinitih činjenica, među kojima je ključna polazna neistina da su se Slobodan Milošević i dr. Franjo Tuđman na Sastanku u Karađorđevu navodno dogovorili o podjeli Bosne i Hercegovine, te potom izvršili agresiju i najteže ratne zločine.

Upitna je i Mesićeva predaja Brijunskih prijepisa dok je bio predsjednik.

> Vesna Pusić, Stjepan Mesić i Milorad Pupovac osuđeni, jer su radili protiv hrvatskih nacionalnih interesa!

Nakon ukidanja njegovog ureda bivšeg predsjednika, 82-godišnji Mesić, najavio je povratak u aktivnu politiku.

Peternel: O moralu i političkom mrtvacu govori čovjek koji je politički preživio dilanje transkripata

Dr. sc. Igor Peternel, dopredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora komentirao je nedavno Mesićevo gostovanje na HRT-u riječima:

“Zamislite bizarnost- o moralu i političkom mrtvacu govori čovjek koji je politički preživio dilanje transkripata, svjedočenje u Haagu, kupnju stanova “prijateljevom” lovom, igre u Ini, proustaške govore, aferu Patria i jos štošta drugo. Dakle, Hrvatska je takav cirkus kakav ne postoji nigdje. Taj cirkus čak nije ni zabavan već iznimno tužan!”, napisao je dopredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora na svom Facebooku.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/h

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.