Hrvatska radiotelevizija zastupana po ravnatelju Kazimiru Bačiću poslala je ovrhu Sandri Benčić, saborskoj zastupnici ekstremno lijeve stranke Možemo. HRT je u postupku ovrhe uz Bačića zastupala odvjetnica Dora Hanžeković Žuža, kćer pokojnog odvjetnika Marijana Hanžekovića.
Sandra Benčić naime ima neplaćene HRT pristojbe u razdoblju od srpnja do prosinca 2020. godine.
Ona je prema podacima iz ovrhe, prestala plaćati HRT pristojbu u mjesecu koji je prethodio njenom ulasku u Sabor. Pristojbu je nastavila neplaćati i nakon što je ušla u Hrvatski sabor.
Mediji joj tepaju kao mogućoj novoj premijerki
Podsjetimo, na dan lokalnih izbora u Zagrebu, u 23 sata i 7 minuta, dok prebrojavanje nije bilo ni gotovo, N1 je objavio članak “Je li Sandra Benčić buduća premijerka Hrvatske?”, kojega je prije ponoći prenio i poslovni.hr. Iduća dva dana gotovo svi mediji su ili prenijeli sugestivni članak N1 ili pripremili svoju verziju istog članka, da bi u srijedu Globus ustvrdio kako bi stranku Možemo na predsjedničkim, parlamentarnim i europarlamentarnim izborima 2024., “ako ne bude iznenađenja, trebala voditi Sandra Benčić. Ali to je već druga tema”.
Ona je javnosti najpoznatija kao jedna od čelnih ljudi ljevičarske i LGBT nevladine organizacije Centar za mirovne studije koja se između ostaloga bavi lobiranjem u području sigurnosne politike.
Tko je Sandra Benčić?
Benčić je članica raznih nevladinih organizacija najmanje od 24. godine života, a jedan od najranijih zapisa o njoj može se naći u izvještaju Europskog pokreta u Banatu iz 2002. godine, kada je u Srbiji u Zrenjaninu govorila o “Utjecaju koncepta nacionalne i osobne sigurnosti po pitanjima ljudskih prava u bivšim Jugoslovenskim republikama” i to kao predstavnica Centra za mirovne studije.
>Plenkoviću žao što predsjednica Vrhovnog suda nije postala Ksenija Turković bliska Sorosu
Iste je godine sudjelovala u prvoj homoseksualnoj povorci u Hrvatskoj koji je bio organiziran u Zagrebu, a njegovi organizatori bili od Georgea Sorosa financirani Klub za net.kulturu MaMa (Multimedijalni Institut) i Centar za mirovne studije.
Osim 2002., Benčić je u Srbiji bila i 2017. godine, kada je sudjelovala na panelu “Prekid straha: što civilno društvo može učiniti da spasi odgovornost upravljanja sigurnošću u vrijeme straha?” Beogradskog centra za sigurnosnu politiku. Glavna tema tog panela bila je “Oživljavanje demokratskog nadzora u sigurnosnom sektoru”.
Zbog referenduma o braku Benčić htjela dr. Markić zabraniti nastupe u medijima
Godine 2013. u Hrvatskoj je organiziran referendum o braku na kojemu se 66% birača izjasnilo se ZA ustavnu zaštitu braka kao zajednice žene i muškarca, unatoč agresivnoj kampanji nevladinih organizacija i medija protiv organizatora iz udruge U ime obitelji.
Tijekom kampanje protiv referenduma o braku Gordan Bosanac iz Benčićkinog Centra za mirovne studije iznosio je u medijima niz neistina i o udruzi U ime obitelji i o dr. Željki Markić. Metodologija kampanje protiv referenduma o braku sastojala se u etiketiranju, stigmatiziranju i blaćenju neistomišljenika, dok su i Bosanac i Benčić izbjegavali svaku argumentiranu raspravu o tome kakav utjecaj redefiniranje braka kao zajednice žene i muškarca ima na djecu i društvo.
Rezultat referenduma toliko je pogodio Sandru Benčić da je dvije godine kasnije na panelu “Neotradicionalizam i obiteljske vrijednosti” otvoreno kazala: “Smatram duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji”.
Dr. Markić na to je odgovorila: ”Naše su analize pokazale da je u kampanji protiv referenduma gotovo 90% medija navijalo za kampanju gospođe Benčić, “protiv”, a samo 10% medijskih izvješća iznosilo je argumente za brak – unatoč tome gotovo 70% birača izjasnilo se za brak kao zajednicu žene i muškarca. Gospođi Benčić očito niti to nije dosta – 100%, ideološka kontrola medija je karakteristika fašističkog i komunističkog sustava”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
