Plenkoviću žao što predsjednica Vrhovnog suda nije postala Ksenija Turković bliska Sorosu

Foto: vlada.gov.hr, fah, montaža narod.hr

Na zasjedanju Hrvatskog sabora zastupnica ekstremno lijevo liberalne stranke Možemo optužila je premijera Andreja Plenkovića da namjerno otežava izbor predsjednika Vrhovnog suda. Plenković, koji vodi navodno desnu stranku odgovorio je Benčić da to nije istina i da je njegov prvi pravi izbor bila potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava Ksenija Turković, koja se u travnju ove godine u izvješću ugledne međunarodne organizacije Europski centar za pravo i pravdu (ECLJ), našla među sucima povezanim s ekstremno lijevo liberalnim aktivistom i milijarderom Georgeom Sorosem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković je otkrio i kako bi oko njenog izbora postojao konsenzus u Hrvatskom saboru još u veljači, ali da je predsjednik Zoran Milanović prvo prihvatio, pa odbio predložiti nju kao kandidatkinju.

22 od 100 stalnih sudaca povezano sa Sorosevom zakladom i šest organizacija koje on financira

ECLJ ima posebni savjetodavni status pred Ujedinjenim narodima od 2007. godine, a u njihovom izvješću otkriven je sve veći utjecaj nevladinih organizacija na ESLJP, odnosno činjenica da je 22 od 100 stalnih sudaca tog suda između 2009. i 2019. bivši suradnici sedam nevladinih organizacija koje su vrlo aktivne pred Sudom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među imenima 22 sudaca, našlo se i ime profesorice kaznenog prava zagrebačkog Pravnog fakulteta Ksenije Turković, kojoj devetogodišnji mandat ističe ove godine. Konkretno, 12 sudaca (uključujući Turković) povezano je sa zakladom Otvoreno društvo (OSF), 7 ih je povezano s Helsinškim odborima, 5 ih je povezano s Međunarodnom komisijom pravnika (ICJ), 3 s Amnesty Internationalom te po 1 s organizacijama Human Rights Watch, Interights i A.I.R.E. Centrom. Zbog tog se izvješća utjecaj nevladinih organizacija na Europski sud za ljudska prava našao pod istragom Vijeća Europe.

Turković sudjelovala na izradi Istanbulske konvencije

Ksenija Turković izabrana je za sutkinju u mandatu premijera Zorana Milanovića, a mandat joj završava ove godine. Profesorica je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a doktorat iz pravnih znanosti stekla je na američkom Yaleu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije nego je postala profesorica u Zagrebu, Turković je radila za američke pravne tvrtke od 1995. do 2000., a članica odvjetničke komore u New Yorku je bila od 1996. do 2008. godine. Turković je bila i konzultant Svjetske zdravstvene organizacije odjela za Europu o pravnim pitanjima vezanim uz HIV/AIDS testiranje i savjetovanje. Ksenija Turković bila je članica odvjetničkog tima Hunton & Williams koji je zastupao Daria Kordića pred Haaškim sudom.

Od 2006. do 2011. bila je članica odbora za provedbu kampanje protiv nasilja nad ženama, a riječ je zapravo o paneuropskoj kampanji Vijeća Europe iz koje je nastala kontroverzna Istanbulska konvencija i koja je otvorila vrata rodnoj ideologiji u zemljama članicama koje su je ratificirale.

Turković je 2007. imenovana u Upravno Vijeće Centra za ljudska prava, 2008. je bila predsjednica radne skupine za izradu nacrta Kaznenog zakona i članica radne skupine za izradu nacrta Zakona o ravnopravnosti spolova, a 2009. je imenovana u Povjerenstvo za unaprjeđenje zaštite od nasilja u obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Turković je bila članica upravnog odbora Otvorenog društva i radila za Bečićkin CMS

Ona je također između 2004. i 2007. sudjelovala u “Projektu Otvorenog društva Hrvatska, IDEM – Indeks otvorenog društva” kao članica istraživačkog tima i interpretatorica djela koji se odnosi na vladavinu prava. Upravo suradnja s Otvorenim društvom Georgea Sorosa je sporno za Europski centar za pravo i pravdu koji u izvješću navodi je od 1994. do 1998. bila članica istraživačkog tima Instituta Otvoreno društvo za Hrvatsku, kao i članica odbora od 2005. do 2006. godine. Tada su s njom u odboru bili Slavica Singer, Tin Gazivoda, Sanja Sarnavka i Tanja Šimić.

>Udruga Sandre Benčić (Možemo) 2014. dobila novac od Sorosa da bi utjecala na rezultate izbora za EP

> Tvrtko Jakovina priznaje – Soros i Otvoreno društvo imali su veliki pozitivni utjecaj na mene i cijelu Hrvatsku

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Mađarski think-thank: Parlament EU povećao je izdavanja za Soroseve udruge na 1,8 milijardi eura

Turković je naime jedna od sutkinja u jednom slučaju pred ESLJP-om u kojem je kao treća strana intervenirala zaklada Otvoreno društvo.

Kada je riječ o drugim nevladinim organizacijama, Turković je bila konzultant Centra za mirovne studije i Interrightsa u projektu “Combating Trafficking in Human Beings in Croatia”. Centar za mirovne studije je nevladina organizacija u kojoj je upravo Sandra Benčić provela zadnjih 20 godina aktivističkog staža te ju financira George Soros. Riječ je o organizaciji koja se zalaže za migrantska prava, prava seksualnih manjina te je zainteresirana za preustroj obavještajnih službi i obrambenog sektora. Udruga čelnika Možemo i zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića također je godinama primala velike donacije kako bi organizirala programe političkog obrazovanja.

Što se premijera Andreja Plenkovića tiče, nije poznato da ga je financirao George Soros, ali Plenković je napadao mađarskog premijera Viktora Orbana zbog njegovih kritika na račun Sorosa i migrantske krize. Plenković je u konačnici bio zadovoljan suspenzijom Orbana u EPP-u, a također se sastajao sa Alexandrom Sorosem, sinom Georgea Sorosa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.