Kako Tomaševićeva udruga uz potporu Sorosevog Otvorenog društva godinama organizira program političkog obrazovanja?

Institut za političku ekologiju
Foto: Zelena akademija / Facebook Fotomontaža: narod.hr

Tomislav Tomašević, jedan od čelnih ljudi političke platforme Zagreb je naš, član inicijativnog odbora političke platforme Možemo i čelnik ekstremno lijeve koalicije koju čine: Možemo, Zagreb je naš, Za grad, Nova ljevica, Radnička fronta i Orah, jedan je od ključnih osnivača udruge Institut za političku ekologiju (IPE) koja je većinu svojih donacija dobila od političke fondacije njemačke Zelene stranke – Heinrich Böll Stiftunga.

Otvoreno društvo dalo oko 1.3 milijuna kuna za Tomaševićevu udrugu

Podsjetimo, udruga je prema dostupnim podacima između 2015. i 2019. godine uprihodila oko 12.195.529 kuna, od čega donacije od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija čine čak 89% odnosno 10.869.261 kuna. Također, većina donacija iz inozemstva pristigla je od već navedenog Heinrich Böll Stiftunga – oko 1.114.970 eura.

Kada je riječ o ostalim donacijama ističe se Inicijativa otvorenog društva za Europu (OSIFE), europska podružnica Otvorenog društva, milijardera i samoprozvanog filantropa Georgea Sorosa. Ta je organizacija prema dostupnim podacima u razdoblju od 1.8.2016. do 31.12.2019. godine udruzi Institut za političku ekologiju (IPE) donirala oko 174.740 eura odnosno oko 1.300.000 kuna.

IPE preuzeo organizaciju Zelene Akademije od Heinrich Böll Stiftunga i Otvorenog društva

U prethodnom tekstu o radu udruge IPE pisali smo o publikacijama, tribinama i konferencijama koje su rađene u suradnji s političkom fondacijom njemačke Zelene stranke. Iako se Inicijativa otvorenog društva za Europu (OSIFE) ne spominje tako često kao Heinrich Böll Stiftung, obje su organizacije pomagale udruzi IPE u organizaciji takozvane Zelene akademije, najdugoročnijeg projekta Tomaševićeve udruge koji je zapravo stariji od nje same.

Naime, Zelena Akademija se u izvješćima udruge Instituta za političku ekologiju (IPE) opisuje kao program političkog obrazovanja sastavljen od niza predavanja, diskusija i radionica u njihovoj organizaciji, a organizira se svake godine.

No Zelena Akademija je projekt započet 2010. godine, dok udruga IPE nije postojala, te ga je u to vrijeme organizirao zagrebački ured Heinrich Böll Stiftunga, sa Zelenom europskom fondacijom, Fondacijom Otvoreno društvo, Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva te Zelenom akcijom, Multimedijalnim institutom i Zagreb Subversive Forumom. Podsjetimo, prije nego su Vedran Horvat i Tomislav Tomašević osnovali udrugu IPE, obojica su bili zaposlenici gore navedenog zagrebačkog ureda.

Tek kada je njihova udruga započela s radom, Zelenu Akademiju od 2015. godine do danas organizira Institut za političku ekologiju. Tako se u izvješću o radu udruge IPE ističe da se “uz podršku Heinrich Böll Stiftunga, Zelene Europske Fondacije i Inicijative otvorenog društva za Europu, na otoku Visu u periodu od 20. do 26. augusta održala peta Zelena akademija, program političkog obrazovanja sastavljen od niza predavanja, diskusija i radionica.

Na IPE-ovoj Zelenoj Akademiji sudjelovali Dejan Jović, Danijela Dolenec i Tin Gazivoda.

O kakvom je “političkom obrazovanju” riječ govori činjenica da je akademija organizirana pod nazivom ‘Točke preokreta’ te je “bila svojevrstan poligon za razvoj progresivne misli i pokreta” na kojemu se između ostaloga govorilo o mogućnosti političkog angažmana.

Na toj Zelenoj Akademiji sudjelovala je Danijela Dolenec, predsjednica Upravnog odbora udruge Institut za političku ekologiju (IPE) koja je inače bila kandidatkinja za dogradonačelnicu Zagreba platforme Zagreb je naš, a također se nalazi među članovima inicijativnog odbora platforme Možemo. Ona je bila koordinatorica programa platforme Možemo, a ističe se i da je bila posvećena osnivanju i razvoju navedene platforme.

Zanimljivo je da je Dolenec na Zelenoj Akademiji govorila o teoriji i praksi samoupravljanja iz socijalističke Jugoslavije koji je od 1990-ih je napušten kao propali projekt te “o jugoslavenskom projektu egalitarizma, koji živi kao politička težnja u postsocijalističkoj Europi” te predstavlja “možda ključni sastojak društvene preobrazbe prema društvima za odrast (op.a degrowth).

U početnoj diskusiji na Zelenoj Akademiji iste godine sudjelovao je i Dejan Jović, bivši glavni analitičar predsjednika RH Ive Josipovića te kandidat stranke srpske nacionalne manjine SDSS-a na europarlamentarnim izborima 2019. godine. Povodom sudjelovanja na toj akademiji Dejan Jović je u razgovoru sa studentom Filozofskog fakultetu Univerziteta u Beogradu ponovio svoju kontroverznu tvrdnju da većina Hrvata nije htjela neovisnost od Jugoslavije.

>Tko je Dejan Jović – koji je bio na susretu Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića s mitropolitom?

>Osvrt bivšeg studenta na predavanja Dejana Jovića: ‘Naučio sam puno o njegovom svjetonazoru, kojeg bih nazvao radikalnim nad-nacionalizmom’

“Nezavisnost država se puno češće ostvaruje time da stare države propadnu a onda narodi ostanu nezavisni, a ne da imaju svoju želju. Ispitivanja javnog mijenja oko izbora 1990. godine koja sam u zadnje vrijeme citirao pokazuju da je oko 12% ljudi tada reklo da želi nezavisnu Hrvatsku bez obzira na ishod jugoslavenske krize i bez obzira na druge”, ustvrdio je Jović, inače profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu gdje između ostaloga na poslijediplomskom studiju predaje seminar Hrvatska vanjska politika.

Jović je također putem svog Twitter profila poželio sreću u radu platformi Možemo čim je osnovana.

Možda najjače ime koje je iste godine sudjelovalo na Zelenoj Akademiji jest ono Tina Gazivode. Iako je riječ o osobi koja je manje poznata hrvatskoj javnosti, on je vjerojatno najviše rangirana osoba iz Hrvatske u Otvorenom društvu Georgea Sorosa.

Zanimljivo, nekoliko mjeseci prije nego što je sudjelovao na Zelenoj Akademiji koju je udruga IPE organizirala uz pomoć Inicijative otvorenog društva za Europu (OSIFE), Tin Gazivoda je postao viši programski voditelj OSIFE-a kojemu je zadaća voditi učinkovit portfelj aktivizma i mreža bivših Sorosevih zaklada u istočnoj Europi.

Tina Gazivoda je u nevladinom sektoru aktivan još od 90-tih godina prošlog stoljeća kada je radio za Hrvatski helsinški odbor (HHO), a 1999. godine postaje jedan od čelnih ljudi nevladine organizacije Glas 99 koja je 2001. optuživala hrvatske obavještajne službe da su stajale iza ubojstva njihovog programskog koordinatora.

Samo dvije godine kasnije kada postaje član Vijeća za nadzor sigurnosnih službi, Gazivoda postaje članom upravnog odbora Otvorenog društva u Hrvatskoj.

>Dr. Franjo Tuđman o Georgeu Sorosu 1996.: ‘Soros i njegovi saveznici proširili su krakove kroz naše društvo’

>Plenković se prije nekoliko dana sastao sa Sorosevim sinom: Evo o čemu su razgovarali

Godine 2010. kao bivši član Vijeća za nadzor sigurnosnih službi zajedno s tada aktualnom članicom Sanjom Sarnavkom problematizira što Sigurnosna obavještajna agencija (SOA) Republike Hrvatske preveliki proračun, odnosno veći od Ministarstva turizma. Iste, 2010. godine, najavljen je povratak Sorosevog Otvorenog društva u Hrvatsku te je otkriveno da će njegov povratnik biti upravo Tin Gazivoda.

Na kraju, osim što je 2016. godine sudjelovao u “političkom obrazovanju” Zelene Akademije, Tin Gazivoda se iste godine nalazi među osnivačima zaklade Solidarna povezane s Možemo.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr