Moguće smanjenje radio-televizijske pristojbe sa 80 na 65 kuna, što je jedan od zahtjeva Mosta za postizbornu koaliciju s HDZ-om, ostavilo bi HRT bez više od 227 milijuna kuna planiranih prihoda godišnje i dovelo do ukidanja brojnih televizijskih i radijskih programa, ali i uništavanja domaće kulturne i kreativne industrije, upozoravaju iz HRT-a, HAVC-a i ZAMP-a.
“Avion će sletjeti u more”
Osim katastrofalnog urušavanja HRT-a kao javnog servisa, smanjenje pristojbe rezultiralo bi i uništavanjem industrije koja promiče nacionalnu kulturu, i to na temelju nedorečene političke odluke “kao da u avion koji leti preko Atlantika ukrcate 20 posto manje goriva i čudite se što će, umjesto u New York, sletjeti u more”, kaže predsjednik Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar.
Nakon prvih preliminarnih izračuna mogućih manjih prihoda, napravljene su projekcije manjih izdvajanja iz HRT-ova proračuna, iz kojeg se dosad s čak 124 milijuna kuna godišnje sufinancirala domaća kulturna i kreativna industrija – glazbenici, lokalne radijske i televizijske postaje, neovisni producenti televizijskih i radijskih emisija i ostali proizvođači audiovizualnih djela, preko HAVC-a, Fonda za poticanja pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija i Hrvatskog društva skladatelja – odnosno ZAMP-a i ostalih institucija.
Umjesto tih 124 milijuna kuna, koje im je HRT uplaćivao na ime dotacija i plaćanja troškova izvođenja, eventualnim smanjenjem pristojbe smanjuju se i njihovi prihodi, primjerice HAVC-u je umjesto 21,8 milijuna kuna predviđeno manje od 18 milijuna kuna.
“HAVC i hrvatska glazba nisu u pitanju, oni su ovim smanjenjem zauvijek ‘riješeni’. HRT je sustav u procesu restrukturiranja i digitalizacije, oba procesa su skupa i u te svrhe korišteni su krediti. Ako srušite u ovom trenutku godišnju bilancu HRT-a za 200 milijuna, bacili ste HRT na koljena, pa o nacionalnoj kulturi koja ovisi o HRT-u ne morate ni razmišljati”, ističe Hribar.
Najviše štete za HRT kao javni servis
No, najviše štete ipak će pretrpjeti javni servis, i to na temelju nedefiniranog nezadovoljstva HRT-om. “Svaki građanin ima pravo biti nezadovoljan programom, osobito kad HRT gubi gledanost, ali to nezadovoljstvo ne rješava se tako da uništite čitav javni servis, već da ga popravite, a predloženo smanjenje pretplate neće popraviti ništa, dapače, upropastit će svaku mogućnost popravka”, smatra Hribar.
> HAVC: 22,1 milijuna kuna za sufinanciranje sedam projekata – evo tko su dobitnici!
Molio bih političare da se sjete serija koje su voljeli, hrvatskih filmova koji su uspjeli, hrvatske glazbe koja ima određenu reputaciju u svijetu te, konačno, svih emisija – kulturnih, agrikulturnih, vjerskih i sportskih, koje nikad neće biti proizvedene na tržišnim osnovama u više nego skučenom prostoru naših maleckih medijskih profita, poručio je Hribar koji se nada da će zahtjev Mosta biti “razumno proučen i odbačen, odnosno značajno odgođen”.
Hrvatska je svojedobno od EU komisije izborila odobrenje državne potpore RTV sustavu u visini 80 kuna mjesečno, odnosno više od milijardu kuna godišnje. Ako se iznos smanji za 200 miljuna kuna s tvrdnjom da je to dovoljno, a ono ranije da je bilo previše, postavlja se pitanje zašto je ranije država dozvolila prekomjernu investiciju i tko će za to odgovarati, napominje Hribar.
“Ispada da smo prekompenzirali HRT, za što ne postoji ozbiljna sumnja, ali kad smanjite pretplatu priznajete krivicu – a krivice nema! Kazna, međutim, postoji”, zaključuje Hribar.
Podsjetimo, prema nekim tumačenjima, nelegalni ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, Hrvoje Hribar, te Vera Robić Škarica – kao predsjednica Audiovizualnog vijeća, zlorabili su svoj položaj i ovlasti suprotno članku 21. Zakona o audiovizualnoj djelatnosti dodijelivši na javnom pozivu HAVC-a za dodjelu sredstava za poticanje komplementarnih djelatnosti u 2016. ukupno 1.678.500,00 kuna, udruzi Hrvatski filmski savez čija je Vera Robić Škarica – predsjednica!
Društvo skladatelja gubi više od šest milijuna kuna
I u Hrvatskom društvu skladatelja (HDS), odnosno njihovoj stručnoj službi ZAMP-u, oštro osuđuju eventualno smanjenje pristojbe što bi im, po procjenama s HRT-a, “izbilo” više od šest milijuna kuna od ukupnih dosadašnjih 33,6 milijuna, koje primaju od javnog servisa.
> Kako posluje ZAMP: 4 do 10 posto procijenjenog ukupnog prihoda plus “penali”
Neto naknada za autorska prava koju je HRT prošle godine uplatio HDS-u kao opunomoćeniku autora iznosi 22,7 milijuna kuna. HDS ZAMP taj iznos kroz honorare, ovisno o korištenju njihovih djela, šalje na više od 9000 domaćih i gotovo 100.000 stranih autora i nositelja prava.
HDS u ime svih svojih članova izražava nadu da moguće političke odluke, čije posljedice nisu u cijelosti i dugoročno sagledane, neće naštetiti očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta i interesima profesionalaca koji ga grade i njeguju.
> Rajković: Radman je ugovorom sa ZAMP-om oštetio HRT za 1,2 milijardu kuna
“Apeliramo da eventualnom smanjenju pristojbe prethodi restrukturiranje i smanjenje tekućih troškova unutar HRT-a. Tako bi se osigurala racionalizacija poslovanja HRT-a, te izbjegao pad kvalitete i volumena proizvodnje programa, koji bi se negativno odrazio na sve kreativce, tvorce kulturnih djela”, poručuje HDS.
Udio državnog proračuna namijenjen kulturi niži je od 0,5 posto, na najnižoj je razini u povijesti Hrvatske i najniži u cijeloj EU. Zato su sredstva kojima HRT kroz udio od pristojbi doprinosi kulturi i kreativnosti vitalno važna za sve hrvatske kulturne djelatnike i njihove poslovne aktivnosti.
Ako se odjednom i bez pripreme za oko 20 posto smanji prihod od pristojbe, strahujemo da će se taj manjak po inerciji najviše odraziti upravo na programskim sredstvima HRT-a. Vjerujemo da nitko ne želi da HRT reducira sadržaje domaćeg podrijetla, relevantne za hrvatsku kulturu, jezik, glazbu i tradiciju i zamijeni ih još većom količinom stranog programa. Upravo je to, u slučaju smanjenja pristojbe, najvjerojatnije jer je jednostavnije i jeftinije, zaključuju u HDS-u.
> Policija istražuje utjecaj Ive Josipovića na sklapanje ugovora HRT-a sa ZAMP-om
Drugi veliki korisnici koji se financiraju iz proračuna HRT-a, prije svega Fond za pluralizam medija, preko kojeg se financiraju male radijske i televizijske postaje s čak 35,8 milijuna kuna godišnje, i nezavisni producenti koji su s HRT-om prošle godine ugovorili otkup audiovizualnih djela u vrijednosti od gotovo 56 milijuna kuna, još se nisu službeno oglasili o mogućem smanjenju HRT-ovih prihoda, zbog čega bi Fond mogao izgubiti skoro sedam milijuna kuna, a producenti i više, prema nekim procjenama od šest do deset milijuna kuna.
Podsjetimo, Marko Ugarković, bivši član Uprave HRT-a u jednom je razgovoru optužio bivšeg ravnatelja HRT-a da je u prosincu 2012. retroaktivno poništio napore bivše uprave HRT-a da nastupi samostalno u pregovorima s Pay-TV operaterima o reemitiranju HRT-ovih programa na njihovim platformama. Umjesto izravnog nastupa, Radman je navodno sve vratio na staro i obnovio ugovor o zastupanju s EBU-om (European Broadcasting Union) kojeg u Hrvatskoj zastupa ZAMP. Po procjeni na temelju Ugarkovićevih parametara, HRT je od Pay-TV operatera na ime reemitiranja programa u 2012. preko ZAMP-a naplatio samo 8,5 umjesto 45 milijuna kuna. U sljedeće tri godine (2013.-2015.) HRT po toj osnovi može naplatiti najviše 14 milijuna kuna, dok je po cjeniku napravljenom prije njegova dolaska mogao zaraditi više od 135 milijuna kuna, kazao je Ugarković
Ukidanje HRT-ova dopisništva u Metkoviću
I s HRT-a poručuju da bi eventualno smanjenje pristojbe imalo katastrofalne posljedice za program, na što je u nedavnom apelu upozorio i v. d. glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić.
Usvoji li se taj Mostov prijedlog, doznaje Hina, jedna od prvih mjera bilo bi ukidanje HRT-ovih centara i dopisništava, među kojima je i ono otvoreno u Metkoviću, izbornoj bazi vodstva Mosta i predsjednika te stranke Bože Petrova.
Osim toga, uslijedile bi posljedice za program – reduciranje, pa čak i moguće ukidanje posljednje pokrenutih televizijskih programa – HRT 3 i HRT 4, ali i radijskih programa – prije svega 3. programa.
U neslužbenim projekcijama navodi se mogućnost i čak 300 do 400 otkaza na HRT-u, prije svega zaposlenicima u kulturnim programima javnog servisa i u glazbenim ansamblima HRT-a – Zboru HRT-a, simfonijskom, tamburaškom i jazz orkestru, koji okupljaju više od 140 zaposlenih glazbenika i četrdesetak vanjskih suradnika što bi, kako se ističe, napravilo neprocjenjivu kulturnu štetu.
O zahtjevu za smanjenjem pristojbe predstavnici HDZ-a i Mosta razgovarali su u ponedjeljak, na drugom krugu pregovora o poslijeizbornoj suradnji i sastavljanju Vlade.
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković nakon pregovora izjavio je novinarima kako obje stranke drže da HRT treba restrukturirati, no pitanje pristojbe je u nadležnosti Nadzornog odbora HRT-a.
Odluke vezane uz HRT treba donijeti uz prethodne konzultacije s drugim tijelima, i u kontekstu sporazuma između Vlade i HRT-a, a ne isključivo na temelju dogovora dvaju političkih stranaka, poručio je Plenković.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/h
