Hrvati u Peruu bojanjem i tucanjem pisanica čuvaju tradiciju

– Dođite sudjelovati u jednom drugačijem popodnevu, punom smijeha, kreativnosti i tradicije, stoji u pozivu udruge Dubrovnik u glavnom peruanskom gradu Limi. U subotu popodne će se okupiti na bojanju jaja kako bi na tradicionalni hrvatski način dočekali Uskrs u nedjelju.

Povezanost s hrvatskim korijenima

– Svako obojano jaje bit će mali simbol ljubavi, brižnosti i povezanosti s našim hrvatskim korijenima, priopćila je udruga.

Hrvati se u toj južnoameričkoj zemlji svake godine okupljanju na ručku slaveći Uskrs na isti način kao što su to stoljećima radili njihovi preci.

Djeca u dobi do deset godina natjecat će se za najljepše obojano jaje. Također su za njih predviđene i druge igre.

– Hrvatska udruga Dubrovnik je tvoj drugi dom, poručila je zajednica Hrvata.

Hrvati u Peru došli u 16. stoljeću

U Peruu, zemlji sa 34,8 milijuna stanovnika, živi oko 6.000 Hrvata i njihovih potomaka, podatak je Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. Istraživanje hrvatske počasne konzulice Ane Maríje Kuljevan pokazuje međutim da ih je puno više.

Peru je prva južnoamerička država u koju su došli Hrvati u 16. stoljeću. Dubrovački vlastelin Basilije Basiljević je 1573. godine poput tisuća drugih Europljana odlučio okušati poslovnu sreću u zemljama Južne Amerike.

Zaputio se u Peru privučen legendom o El Doradu, starom gradu Inka punom tajni i bogatstva. U Cuscu, prijestolnici Inka, osvajači su izgradili 28 crkava, a jedna od njih je bila i crkva svetog Vlaha koju su gradili hrvatski mornari i Basiljević. Kasnije su iz dubrovačkog kraja stigle i obitelji Divočići i Škrabonje te drugi doseljenici.

> Demografski potez: Pevex plakatima po Argentini nudi posao hrvatskim iseljenicima

Hrvati su u većem broju pristizali u Peru u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća. Bili su to uglavnom Dubrovčani, te nešto rjeđe ljudi iz drugih krajeva Dalmacije i primorja.

Krajem 19. stoljeća cvjetao je posao s izvozom prirodnog guano gnojiva pa su se u tome okušali neki hrvatski iseljenici. Oslobađanjem od kolonijalne vlasti i uspostavom Republike Peru, država pokreće rudarstvo pa je to potaknulo Hrvate da se zapute u planine Ande i počnu s eksploatacijom bakra, zlata i srebra.

Hrvati, većinom iz dubrovačkog kraja, krajem 19. stoljeća su u andskom naselju Cerro de Pasco postali značajna kolonija stranaca.

Manji broj Hrvata doselio se poslije Prvog svjetskog rata. Nakon Drugog svjetskog rata u Peru je 1948. stigla skupina od oko 1000 hrvatskih političkih emigranata iz svih krajeva Hrvatske, piše Glas Hrvatske.