Ono što se nekad činilo kao daleka budućnost ili teorija zavjere postala je hrvatska sadašnjost. RH užurbano postaje imigrantskom državom koja sve češće, osim radnika iz susjednih zemalja, privlači i radnike iz “Trećeg svijeta”. Nepalci, Filipinci i Indijci od nedavno rade u svim hrvatskim gospodarskim sektorima: građevinskom, turističkom, uslužnom… Iz godine u godinu MUP evidentira rekordne brojeve izdanih radnih dozvola koje se broje u stotinama tisuća.
>Dr. sci. Žižić: Vladin narativ je da su strani radnici nužni, a tko se ne slaže je ksenofob ili fašist
Veliki priljev stranaca, osim kratkotrajnog zadovoljenja “potreba tržišta”, sa sobom donosi i mnoge nepoznanice, ali i probleme. Ukoliko se vodimo primjerima razvijenijih država zapadne Europe u kojima je trend dolaska jeftinije radne snage iz dalekih zemalja započeo prije više desetljeća i u kojima su vidljivi negativni fenomeni poput povećanja stope nasilja i stvaranja paralelnih društava, pred Hrvatskom je izazovno razdoblje.
Koliko je danas stranih radnika u Hrvatskoj?
Svakom stanovniku Hrvatske, i bez službenih statistika, vidljivo je da broj stranih radnika u RH sve više raste. Još do prije nekoliko godina Hrvatska je uspješno odolijevala ovom trendu u kojem neki vide ekonomsku nužnost, a drugi smatraju da je u pozadini pomodarski globalistički trend. Kako god bilo, strani radnici u Hrvatskoj su sadašnjost.
Prema službenom izvješću MUP-a u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2023. izdano je ukupno 172 499 dozvola za boravak i rad. Ova službena brojka zasigurno podcjenjuje stvaran broj stranaca u RH.
>Strani radnici u RH i u Njemačkoj: Trebaju li znati jezik, kulturu, imati iskustvo?
Tako nešto razumno je zaključiti uzimajući u obzir čak 68 000 prošlogodišnjih zahtjeva za azilom u RH, poroznost hrvatske granice, učestalost neprijavljenog rada kao i nedovoljno reguliranje procesa dovođenja stranih radnika u RH.
Države iz kojih dolaze
U prošlosti su državljani susjednih zemalja poput BiH, Srbije ili Sjeverne Makedonije bili sinonim za strane radnike u Hrvatskoj. Iako “susjedi” još uvijek predvode listu, za petama su im radnici s dalekog istoka: Nepalci, Indijci i Filipinci.
Podaci MUP-a po državama iz kojih strani radnici dolaze u RH:
Bosna i Hercegovina – 38.236
Srbija – 24.028
Nepal – 23.493
Indija – 15.627
Sjeverna Makedonija – 13.412
Filipini – 10.999
Kosovo – 9.922
Bangladeš – 8.749
Turska – 5.067
Albanija – 4.244
>Migrantsko nasilje u liberalnom njemačkom gradu Freiburgu: Policija ima problema s ozbiljnim kriminalom
U kojim granama gospodarstva su zaposleni i koliko su plaćeni?
Stranci se u Hrvatskoj zapošljavaju u svim gospodarskim granama. Iako danas nije neobično vidjeti strane radnike u nekoj brzorastućoj IT kompaniji ili u upravi neke financijske institucije, velika većina stranih radnika zaposlena je u građevinskom sektoru (68 000), turizmu (45 000) i industriji (24 000).
Strani radnici svugdje su u svijetu, nažalost, često sinonim za najniže plaćene radnike. Takvu predrasudu dokazuju i podaci o plaćama stranih radnika u RH. Primjerice stranac zaposlen kao zidar u prosjeku može računati tek na 648 eura, a dostavljač na još manje – 562 eura. Za usporedbu prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi oko 1200 eura.
Trend dolaska stranih radnika će se nastaviti?
U nedostatku jasne imigrantske državne politike, proklamiranih potreba tržišta za radnom snagom i trendova u ostatku Europe razumno je zaključiti da nedavni priljev stranih radnika u Hrvatsku predstavlja tek početak. Uz to, zemlje iz kojih strani radnici sve češće dolaze poput Indije, Nepala ili Filipina svojom brojnošću predstavljaju “nepresušan bazen” radne snage koja će pritisnuta siromaštvom tražiti put prema Europi.
S druge strane hrvatsko stanovništvo ubrzano stari i odumire. U razdoblju između 2011. i 2021. Hrvatska je prema službenom popisu stanovništva izgubila preko 400 000 građana i sad broji tek oko 3 800 000 stanovnika.
>U Njemačkoj i Švedskoj raste migrantsko nasilje: Što očekuje Hrvatsku?
Kombinacijom dolaska velikog broja stranih radnika i opadanja broja domicilnog stanovništva Hrvatska će se u narednim godinama naći pred ozbiljnim izazovima koje već danas vidimo u Švedskoj, Belgiji ili Njemačkoj.
