Hrvatska je postala eldorado za uvoz jeftine hrane, nakon ulaska u EU i rekorder po uvozu svinjetine

Otkako je Hrvatska ušla u EU, ionako poražavajuće uvozno-izvozne bilance vezane uz meso postale su još veće. Proizvodnja iz godine u godinu pada zbog nekonkurentnosti domaćih proizvođača kojima otimaju tržište proizvođači mesa iz istočne Europe koji su zbog ruskog embarga znatno snizili cijene svojim velikim tržnim viškovima. Tako se danas u našim trgovačkim centrima mogu pronaći poljski pileći filei koji se tamo mogu kupiti za dva eura po kilogramu, teletina i govedina za tri, deset jaja za pola eura, mlijeko i sirevi često ispod proizvođačke cijene, javlja Novac.hr.

Hrvatska je postala eldorado za uvoz jeftine hrane pa tako iz Italije uvozimo pureće batke i zabatke za manje od dva eura po kilogramu jer naši susjedi uglavnom jedu pureća prsa. Što reći o pilećim batacima i zabatcima s dijelom leđa koji su postali hit u akcijskim prodajama po cijeni koja, kada se zbroji porez, marža i transport daju naslutiti da su prodani samo zato da se isprazne skladišta.

Primjerice, u lanjskom uvozu teškom 353 mil. kuna ili 23 tisuće tona svih vrsta peradi oko 6000 tona ili oko 5 milijuna poljskih pilića završilo je na hrvatskom grilu ili u rinfuzi. Od ukupnog talijanskog izvoza hrenovki i raznih kobasica na hrvatsko tržište odlazi čak 30 posto, što znači da smo njihov najveći izvozni partner u EU.

Europski rekorder u uvozu svinjetine

A još 2012. iz 27 država EU uvoz mesa bio je 212 tisuća tona, da bi u 2015. narastao na više od 403 tisuće tona. Upravo u 2015., prema podacima Croatiastočara, ostvarena je najveća negativna izvozno-uvozna bilanca od 415 milijuna eura, što je povećanje za 55 posto u odnosu na negativnu bilancu iz 2012. pa je pokrivenost izvoza uvozom u 2015. pala na 32 posto u odnosu na 39 posto ostvarenih u 2012. godini.

U 2012. svježeg pilećeg i purećeg mesa uvezeno je 6762 tone, a lani je taj uvoz iznosio čak 50.917 tona. Gotovo je udvostručen uvoz sira, sa 36 na 67 tisuća tona.

Hrvatska je i europski rekorder u uvozu svinjetine. Godine 2010. u klaonicama je bilo proizvedeno 88.430 tona svinjetine, ukupna se domaća proizvodnja procjenjivala na 147.000 tona, a uvoz je bio 43.828 tona. Nakon ulaska u EU 2014. godine iz klaonica je izašlo 68.557 tona, proizvodnja je bila 96.000 tona, a uvoz čak 80.253 tone.

U odnosu na 2012. proizvodnja svinjskog mesa pala je za 30 tisuća tona, uvoz je porastao za 40 tisuća tona, a po pitanju goveda bilježimo rast uvoza goveđeg mesa za 3000 tona u lanjskoj godini u odnosu na godinu ranije, a čak 11 tisuća tona više nego pretpristupne 2012. Uvoz peradi lani je bio veći za 2 tisuće tona u odnosu na 2015., a u odnosu na 2012. za 10.000 tona. U zadnjih pet godina uvezli smo tako mesa i mesnih prerađevina u ukupnoj vrijednosti od 2,7 milijardi eura, a izvezli u vrijednosti 659 milijuna, što govori o mesnom deficitu od 1,8 milijardi eura. U čitavom tom razdoblju i uvoz i izvoz mesa rasli su nam 35%, no uvoz je očito značajno veći.

Sve u svemu, sa svinjskim mesom lani smo bili samodostatni 59%, s goveđim 75%, s mesom peradi 84%, s mesnim proizvodima 95%, a s kokošjim jajima 88%.

Uvoz govedine lani je porastao za 16 posto: uvezeno je 20.000 tona – najviše iz Nizozemske, potom Poljske i Njemačke, ali i kod nas proizvedeno 45.000 tona. Što se tiče peradi, Poljska i Mađarska imaju viškove tog mesa koje prodaju po dampinškim cijenama kojima je teško konkurirati. Poseban problem je deklariranje mesa, koliko ono može biti svježe ako putuje tisuće kilometara. Nekada se propisima reguliralo koliko dugo se meso može deklarirati kao svježe, potom svježe smrznuto, pa duboko smrznuto, a sada se i u zemljama EU vode rasprave kako bi se uveo bilo kakav rok trajanja mesa. Kod nas, nažalost, iz uvoza uglavnom dolazi meso pred istekom roka, bilo da je svježe ili zamrznuto.

Udruga Baby Beef

Zbog svih ovih zabrinjavajućih podataka Udruga Baby Beef predstavila je početkom lipnja novi brend domaćih proizvođača – Hrvatska junetina, koja se sastoji od kvalitetnih odležanih odrezaka, svježeg mesa, pa do poznatih roštiljskih delicija.

Udruga postoji već 18 godina i okuplja 300 tovljača junadi, što čini 90 posto sektora tovnoga govedarstva. Članovi udruge uzgoje 120.000 junadi godišnje i ostvare više od milijardu kuna prihoda. Oko 50 posto proizvodnje izvozi se kroz prodaju žive stoke za zemlje Bliskog istoka i putem prodaje mesa za Italiju.

U lanac proizvodnje i prodaje mesa i mesnih prerađevina s oznakom Hrvatska junetina uključilo se već tristotinjak članova, trgovaca, mesnica, distributera, hotela i restorana. Prioritet im je obnova stočnog fonda koji je devastiran nebrigom države, a sada je dodatno ugrožen novim mjerama zajedničke poljoprivredne politike EU kojoj se smanjuju sredstva za razvoj stočarstva.

“Hrvatska junetina Udruge Baby Beef uzgaja se na domaćim farmama, od hrvatskih farmera. Udruga želi tu kvalitetu učiniti prepoznatljivom i dostupnom. Naša marka jamčit će da je meso zdravo, svježe i iznimne kvalitete koju daje intramuskularna zamašćenost. Novi izgled našeg znaka približit će takve proizvođače hrvatskim, ali i inozemnim potrošačima.

Hrvatsku junetinu vidimo kao veliki potencijal u promociji Hrvatske kao gastronomske zemlje”, kaže Darko Celovec, predsjednik Udruge za Novac.hr.