Nakon što je Hrvatska liječnička komora upozorila na loše stanje u pedijatriji, isto je potvrdila i predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Ines Balint govoreći o problemu nedostatka liječnika u primarnoj pedijatrijskoj zdravstvenoj zaštiti za HRT-u.
Stanje u primarnoj pedijatrijskoj zdravstvenoj zaštiti vrlo je loše zbog kroničnog nedostatka liječnika, svako deseto predškolsko dijete je bez pedijatrijske skrbi i prijeti urušavanje cijelog sustava, upozoreno je na skupu u Hrvatskoj liječničkoj komori.
“Mi smo na problem upozoravali dok je voda bila do brade. Onda se moglo početi rješavati. Sad je voda došla već preko glave i sad je zaista goruće pitanje”, rekla je Balint.
Osim što u Komori već godinama upozoravaju na nedostatak liječnika u Hrvatskoj, sada su se posebno osvrnuli na probleme u pedijatriji gdje se javlja isti problem nedostatka pedijatra, a manjak liječnika prisutan i u zdravstvenoj zaštiti u skrbi primarnog ginekologa, kao i obiteljskog liječnika.
Balint je istaknula kako je prosječna dob pedijatra koji pruža primarnu zdravstvenu zaštitu 55 godina, što svakako utječe na kvalitetu pružanja zdravstvene skrbi i zaštite.
“Od 253 primarna pedijatra, 102 liječnika su u dobi iznad 60 godina. 35 liječnika radi i pruža zdravstvenu zaštitu našim malim pacijentima i oni su u dobi iznad 65 godina. A u ovom trenutku imamo samo 62 liječnika koja su trenutno u postupku specijalističkoga usavršavanja”, rekla je Balint, dodavši kako pedijatrijsko usavršavanje traje pet godina.
Najveći problem je u ruralnim sredinama, a nedostatak primarnih pedijatra najizraženiji je u Križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.
Jedan od razloga manjka pedijatra su i loši uvjeti rada u našoj zemlji koji mnoge mlade ljude odbijaju da se posvete toj struci.
Kako bi se situacija u primarnoj pedijatriji, ali i ginekologiji te obiteljskoj medicini poboljšala potrebno je vrlo brzo povući sredstva i hitno uvesti centralno specijalističko usavršavanje, poručila je Balint.
Osvrnula se je i na obavezne COVID potvrde koje se uvode za sve zdravstvene djelatnike od 4. listopada. Rekla je kako za pacijente sve ostaje kao i do sada te kako će se na hitne zahvate ići bez potvrde.
Komentirajući cijepljenje navela je primjer svoje ordinacije:
“Ja sam uspjela procijepiti nešto malo više od 50 posto svojih pacijenata u skrbi starijih od 18 godina”, rekla je Balint, dodavši da se preko ljeta sve skupa malo zaustavilo čemu je doprinijela medijski anticijepna kampanja.
Premda nije prokomentirala kako će se obvezne COVID potvrde odraziti na ionako premalen broj liječnika u Hrvatskoj, putem medija sve je pozvala na cijepljenje.
Za HRT napomenula je kako svaki lijek i liječenje imaju svoje nuspojave, ali da se potrude staviti na vagu dobrobit i nuspojave te motivirati pacijente da se prijave za cijepljenje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
