Hrvatska na dnu liste zemalja sa zločinima iz mržnje – tko je kriv za širenje histerije o nasilju?

Foto: GettyImages

Kada se uzme u obzir broj stanovnika, Hrvatska spada u red zemalja s najmanje zločina iz mržnje u Europi, piše rtl.hr

Lani doneseno je samo 8 osuđujućih presuda za zločine iz mržnje, što je vrlo malo s obzirom da društvo pridaje izuzetan i poseban značaj takvim kaznenim djelima, pa čak i medijski tretman.

> Nasilje u Hrvatskoj – je li sve tako crno kako to neki prikazuju?

Statistički podaci Ministarstva unutarnjih poslova, pučke pravobraniteljice i statistike općenito ne potvrđuju tezu o rastu etničkog nasilja u Hrvatskoj.

Lani je policija evidentirala 33 zločina iz mržnje, DORH procesuirao 53, a doneseno je samo osam osuđujućih presuda. Više slučajeva MUP i DORH bilježe 2013. za Vlade Zorana Milanovića (35 i 57), a 35 i 37 u 2016. za Vlade Tihomira Oreškovića. I kad se uzme u obzir broj stanovnika, očito je da Hrvatska spada u red europskih zemalja s manje zločina iz mržnje.

Tko širi društvenu i javnu histeriju da je Hrvatska zemlja mržnje?

Dio odgovora leži i u DORH-ovom priopćenju.

U DORH-ovom godišnjem izvješću veći broj odbačaja prijava tumači se time što se u javnim i medijskim istupima često neprihvatljivi, ostrašćeni i neuljuđeni izričaji tumače kao govor mržnje i podnose se kaznene prijave, iako je riječ “samo” o kleveti ili uvredi, prekršaju, a ponekad i nekažnjivom ponašanju.

Podatci pučke pravobraniteljice o pritužbama za diskriminaciju po osnovi “rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla” ne govore u prilog teze o porastu nasilja. Lani je bilo 66 takvih pritužbi, što je veliki porast u odnosu na 47 iz 2017., ali i pad u odnosu na 2016. kad ih je bilo 117 te je i 2012. bilo 60, a 2015. 68 takvih pritužbi.

MUP-ovi podatci o kriminalitetu koji se goni po službenoj dužnosti govore o kontinuiranom smanjenju od 2011., izuzev 2015., ukupno za 32 posto u odnosu na 2011. godinu.

A možda je problem i u medijima?

Slučaj bivšeg HDZ-ova zastupnika Damira Škare zorno ukazuje na uzroke zbog kojih je Hrvatska postala “mračno i nasilno mjesto na karti Europe”. Nije to jedini slučaj u kojem inače gorljivi zagovornici presumpcije nevinosti i individualizacije krivnje kad je riječ o nekim drugim zločinima “kolektiviziraju” Škarin slučaj, piše vecernji.hr

Pojedini mediji, da unaprijed osude osobu na osnovi medijskih neprovjerenih napisa, bez procesuiranja, bez presude, što upućuje na medijsku manipulaciju.

Također, prema podacima MUP-a, ne samo da su zločini iz mržnje u stagnaciji, već i kriminal među mladima, kao i kriminal uopće.

To je posljedica i zakonskih izmjena, osobito u tretmanu inače velikog broja zloporaba droga. Ali ukupni kriminalitet u 2018. je za 5% manji nego 2017. Broj ubojstava lani se drastično smanjio, na 22 u odnosu na 43 godinu prije, a i pokušaja ubojstava (90) bilo je 35 manje. Broj teških krađa je sa 21.282 u 2011. pao na 11.615 lani. I razbojstava je lani bilo najmanje u zadnjih 10 godina – 647, dok ih je 2012. i 2013. bilo 1484 i 1389. Samo 2014. je bilo, i to neznatno manje krađa nego lani, a 2018. je i maloljetnički kriminal u padu za 28,5% (iako je manji i broj djece).

Dr. Ljiljana Buhač – Hrvatska je tolerantna zemlja neodgovornih pojedinaca

“Svjedoci smo da se pojedini mediji u svom izvještavanju koriste teškim riječima, plasiraju neprovjerene informacije i kada se utvrdi da ona nije prenesena vjerodostojno, nema isprike javnosti, novinari unose svoj stav i mišljenje o određenoj osobi, događaju i sugestivno od građana, čitatelja, javnosti traže i očekuju da se to prihvati kao fakt. Mediji ne bi smjeli u izvješćivanju biti opredijeljeni ni za jednu stranku, pojedinca, unositi svoj osobni stav i mišljenje, donositi presude, etiketirati osobe neprimjerenim epitetima”, kaže dr. Ljiljana Buhač, stručnjakinja za poslovnu komunikaciju, za Glas Slavonije i nastavlja:

“Vidljivo je postojanje izrazito negativnih vijesti, što možemo nazvati i horor-novinarstvom jer su se mediji fokusirali isključivo na izvještavanje o spektaklima, aferama, osobama koje su upletene u skandale. Ljudi vjeruju medijima, mnogi i ne provjere vjerodostojnost informacije na više izvora. Time stvaraju stavove na temelju jednog pogleda na određen događaj jer upravo takve informacije mogu pridonijeti da se ljudi ne osjećaju sigurno u svom okruženju, može se stvoriti osjećaj napetosti i straha, iako bi to bilo samo prividno, može biti i vrlo opasno.

Znamo da su mediji četvrti stup vlasti, da je njihova uloga bitna za razvoj demokratskog društva i zato trebaju biti i ostati u okvirima četvrtog stupa vlasti. To podrazumijeva da služe građanima, javnosti, koja mora dobivati objektivne, istinite i vjerodostojne informacije, koje mediji pravovremeno reproduciraju kako bi ispunili svoju funkciju bez obzira na to o kome se radi, građaninu, vladajućoj političkoj eliti ili opoziciji, da se ne svrstavaju ni na čiju stranu tijekom izvještavanja te da prepuste konačni sud za određeni događaj, situaciju ili osobu legalnim državnim institucijama. Korištenjem štetnih komunikacijskih formi/stilova, što podrazumijeva sve oblike novinarske komunikacije koji su neistiniti, površni, manipulativni i klevetničkoga sadržaja, u javnosti se stječe dojam pravog medijskog terora/nasilja, kako na društvenim mrežama tako i u elektronskim i tiskanim medijima.

Točno je i da se iz pojedinih krugova u kontinuitetu kroz medije plasira informacija o tzv. ustašizaciji. Ono što je opasno jest da se to kroz medije plasira kao činjenično stanje, a jedini cilj takve komunikacije može biti zastrašivanje javnosti i stvaranje društvene nesigurnosti. Stava sam da se pretjeruje jer te tvrdnje nikada nitko nije potkrijepio činjenicama i dokazima. Sve se svodi na paušalno i neargumentirano verbaliziranje. Možemo primijetiti da se ta tema plasira sporadično i zaista je usputni folklor. U nedostatku jakih argumenata za ključna društvena pitanja koriste se te teme. Nema stvarne opasnosti za sadašnje demokratsko društvo naše zemlje. Osobe koje nemaju plan za budućnost, ostaju zaglavljene u prošlosti.​”, završava dr. Buhač.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Cijeli intervju s dr. Ljiljanom Buhač možete pročitati ovdje

Izvor: narod.hr