Nasilje u Hrvatskoj – je li sve tako crno kako to neki prikazuju?

Foto: GettyImages

Iskreno, nisam u zadnje vrijeme primijetio da je, u svjetlu evidentiranih zločina iz mržnje, primjerice netko od istaknutih njemačkih parlamentaraca ustvrdio da društvena klima u današnjoj Njemačkoj podsjeća na Treći Reich, niti od francuskih da ona u Francuskoj podsjeća na Višijski režim“, upozorio je prije nekoliko dana bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u osvrtu na izjave koalicijskog partnera Andreja Plenkovića i predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca koji je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba između ostalog rekao da Hrvatska postaje čimbenik nestabilnosti na prostoru bivše Jugoslavije jer se u njoj promovira nesnošljivost prema drugim narodima i pokušava rehabilitirati ustaštvo. Rekao je i da u proteklih dva ili tri mjeseca “imamo povećan broj vrlo ozbiljnih, ne incidenata, nego vrlo ozbiljnih nasilnih radnji, prema ljudima, njihovoj imovini, njihovoj etničkoj pripadnosti”.

> Odvjetnik Hodak za Narod.hr: ‘Što je s kaznenom prijavom protiv Arsića da će izbost čovjeka nožem zbog štanda na tržnici?’

> Kaznenu prijavu protiv Škalamere podnijelo je Srpsko narodno vijeće

> Miro Kovač: ‘Očekujem od Pupovca da svoju izjavu povuče, bez toga ne znam kako će ostati u koaliciji’

Javnosti se, hranjenoj medijskim pretjerivanjem, izjavama neodgovornih političara i bombastičnim naslovima, pokušava od gotovo svake pojedinačne tragedije ili pojedinačnog nasilja usaditi slika tih incidenata kao sustavna pojava hrvatskog društva. I ne samo to, već se javnost uvjerava u porast nasilja kao posljedica “klerofašima”, “ustaštva”, “seksizma”, “patrijarhalnih obitelji”, “rasizma”, “nacionalizma” i drugog. Manipulirajući činjenicama i izjavama ponovno se Hrvatima pokušava nametnuti kolektivna krivnja i izmisliti “zločinačka narav”.

Službene policijske statistike o nasilju i ubojstvima u Hrvatskoj govore drugačije.

Zločini iz mržnje

U Hrvatskoj je u 2017. godini bilo 25 evidentiranih slučajeva zločina iz mržnje. Svaki zločin iz mržnje je jedan zločin previše. Na tom planu treba jačati sposobnost policije i pravosuđa, ali ponajprije društvenu svijest. Za usporedbu, u istoj godini je u Slovačkoj bilo 34, u Češkoj 47, u Mađarskoj 233, u Poljskoj 886, u Austriji 302, u Belgiji 875, u Nizozemskoj 3499, u Francuskoj 1505, a u Njemačkoj 7913 evidentiranih slučajeva zločina iz mržnje. Uzmemo li u obzir broj stanovnika i broj evidentiranih slučajeva, Hrvatska spada u kategoriju europskih zemalja s manje zločina iz mržnje. Statističke podatke o zločinima iz mržnje u Hrvatskoj prikuplja nadležni Vladin ured, a preko njega i Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS). Ti su podaci, pretpostavljam, poznati i Miloradu Pupovcu, kolegi zastupniku u Hrvatskom saboru, koji obnaša i dužnost predsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ali i člana Parlamentarne skupštine spomenutog OESS-a”, napisao je Kovač te pozvao kolegu zastupnika da uzme u obzir statističke podatke o zločinima iz mržnje počinjenim u Hrvatskoj i trezveno i objektivno govori o hrvatskoj zbilji.

Nasilje i ubojstva u Hrvatskoj

MUP-ova statistika pokazuje da je u 2018. godini zabilježeno 112 kaznenih djela, ubojstava (22) i pokušaja ubojstava (90) dok je godinu ranije takvih slučajeva bilo 168. U obje godine stupanj razriješenosti ubojstava i pokušaja ubojstava bio je sto posto.

Statistika otkriva da je 2018. od posljednjih devet bila s najmanjim brojem ubojstava (22) dok je najgora bila 2010., kada je zabilježeno 58 ubojstava.

Foto: MUP

Višegeneracijski razorene obitelji

Što se tiče kaznenih djela počinjenih na štetu djece i obitelji, u koju ulazi sve od teških ubojstava, preko ubojstava, pokušaja ubojstava, prijetnji, silovanja, bludnih radnji, tučnjava, podvođenja djece, bludnih radnji, oduzimanja djeteta, napuštanja djeteta, pa do povrede djetetovih prava i drugo – i tu je zabilježen pad. Godine 2018. prijavljeno je njih 5188, što je manje za 1,6 posto u odnosu na 2017. godinu.

MUP-ova statistika pokazuje velik porast nasilja u obitelji, od gotovo 13 posto.

Po rasprostranjenost kaznenih djela na štetu djece i obitelji, najviše slučajeva bilo je u PU zagrebačkoj (869), a slijede PU istarska (732) i PU splitsko-dalmatinska s 425 slučajeva. Najveći skok od 11 posto (160 na 211), u odnosu na 2017., zabilježila je PU dubrovačko-neretvanska.

Prof. dr. sc. Nenad Hlača, redoviti profesor na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci potaknut tragičnim događajem koji dogodio u Đakovu – ubojstvo i teško ranjavanje u Centru za socijalnu skrb istaknuo je da “dezorganizirani sustav u kojem djeluju i neki tzv. centri za socijalnu skrb nije i neće biti u stanju ispunjavati međunarodne konvencijske obveze koje je Hrvatska preuzela. Postojeći sustav nije moguće poboljšati. Potrebno ga je srušiti do temelja”.

Uzroke za porast nasilja u obitelji može se potražiti, na što je također ukazao prof. dr. sc. Hlača i u svijetu razorenih obitelji, uzastopnih veza, labilnih partnerskih odnosa u kojima se onako usput rađaju djeca.

“Pravo na slobodu izbora, na izbor vrste i trajanja partnerske veze bez čvrste višegeneracijske strukture naša je nova realnost”, upozorio je prof. dr. sc. Hlača na nove, sad već višegeneracijski razorene obitelji – nakon nedavnog šesterostrukog ubojstva na Kajzerici.

Kaznena djela maloljetnika iz godine u godinu se smanjuju

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u 2018. državna odvjetništva u Republici Hrvatskoj donijela su odluke u povodu prijava za počinjena kaznena djela za 1196 maloljetnih počinitelja kaznenih djela, što je za 24,1 % manje nego u 2017. U odnosu na prethodnu godinu, broj optuženih počinitelja pao je za 8,7%, a broj počinitelja kojima su izrečene kazne ili druge mjere pao je za 9,3%.

Foto: DZS

Statistike Europske unije i UN-a

Prema statistici Ujedinjenih naroda što se tiče stope ubojstava Hrvatska se nalazi na 189. mjestu, te također potvrđuje MUP-ove statistike o padu broja ubojstava. Prosječna godišnja stopa ubojstava u Hrvatskoj je 1,1 na 100.000 stanovnika, čime spada među sigurnije u Europi.

Foto: dataunodc.un.org/GSH_app

Eurostatove statistike:

Foto: Eurostat

Zanimljivo je spomenuti da je komunistička Hrvatska 1980-ih imala prosječno 2,5 ubojstva na 100.000 stanovnika godišnje, što je bilo više i od prosjeka bivše jugoslavenske države.

Foto: nationalacademies.org

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr