U 2023. godini u Hrvatskoj je rođeno 32 170 djece, što je najmanje od 2014. Preminulo je 51 275 osoba, što znači da je zbog negativnog prirodnog prirasta Hrvatska izgubila 19 105 stanovnika.
O ukupno 32 170 djece, 16 355 je dječaka i 15 815 djevojčica. U izvještaju Državnog zavoda za statistiku navodi se da je to najmanja brojka u periodu od 2014. do 2023., prenosi HRT.
U zadnjih deset godina najviše je djece, njih 39 566, rođeno 2014. godine. Od 2015. do 2021. broj rođenih kretao se između 35.8 i 37.5 tisuća. U 2022. taj broj je pao ispod 34, a godinu poslije ispod 33 tisuće.
>HZJZ: Prošle godine rođeno najmanje djece od 1991. godine
Kada je riječ o broju umrlih, manje umrlih nego u 2023., bilo je samo 2014. (50 839). Najviše je ljudi izgubilo život u 2021. (62 712), a to je jedina godina u kojoj je broj preminulih premašio 57,1 tisuća.
Prirodni je prirast u svim godinama negativan. Najlošiji je bio u 2021., kada je iznosio – 26 204. Rezultati veći od -20 tisuća zabilježeni su i 2020. i 2022.
Najviše prvorođene djece
Detaljniji pregled podataka o broju rođenih u 2023. pokazuje da najviše ima prvorođene djece (45.1 posto). Drugorođena djeca čine 34 posto, a trećerođena i ostala djeca 20.9 posto.
Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina. Primjerice, 1968. godine iznosila je 22.8 godina, dok je u 2023. porasla na 29.7 godina. Malo više od 53 posto rođene djece u 2023. (17 266) rodile su žene između 30 i 39 godina.
>Porazne brojke: U Hrvatskoj 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja
U braku je rođeno 23 788 djece, a broj izvanbračno rođene djece iznosi 8382.
Žene žive sedam godina duže nego muškarci
Statistika o preminulima pokazuje da su muškarci u pretprošloj godini prosječno umirali sa 73.7 godina, a žene su živjele sedam godina dulje, odnosno umirale su s prosječnih 80.7 godina
U 2023., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34.5 posto muškaraca i 43.3 posto žena).
Sklapanje braka
Kada je riječ o brakovima, u Hrvatskoj ih je u 2023. godini sklopljeno 17 306, što je za 4.2 posto manje nego u 2022. Manje brakova u periodu 2014. – 2023., sklopljeno je samo 2020. godine, malo više od 15 tisuća.
Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu.
>U Hrvatskoj raste broj stanovnika, no i dalje je manje rođenih nego umrlih
Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23.1 godinu, a ženika 26.7 godina. U 2023. prosječna starost nevjeste bila je 29.7 godina, a ženika 32 godine.
Građanski brak sklopilo je 48.5 posto parova, a vjerski 51.5 posto. Veći udio građanskih brakova u odnosu na vjerske ima šest županija, to su Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska, Istarska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Dubrovačko-neretvanska županija.
>Broj novorođenih i dalje u padu, ali brojne županije bilježe rast
S druge strane, evidentirano je 4407 pravomoćno razvedenih brakova, odnosno 254.7 na 1000 sklopljenih, što je najmanje od 2014. godine.
Pretprošla godina je ujedno i treća godina zaredom u kojoj je zabilježeno manje od 300 razvoda na 1000 sklopljenih brakova.
Najviše razvedenih brakova, 31 posto, okončano je nakon 20 ili više godina trajanja, a prosječeno trajanje razvedenih brakova iznosilo je 15.2 godine.
>SAD: Broj rođenih značajno se povećao u državama u kojima je zabranjen pobačaj
Djeca rođena u braku koji je okončan razvodom povjerena su na čuvanje i odgoj ženi u 81.1 posto slučajeva, mužu u 11.6 posto, a u 6.8 posto slučajeva i mužu i ženi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.