Broj novorođenih i dalje u padu, ali brojne županije bilježe rast

novorođenih
Foto: iStock

Broj novorođenih u Hrvatskoj i dalje je u padu, ali većina županija bilježi rast, u čemu uz Šibensku prednjače županije na sjeveru i istoku zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema podacima Matice rođenih u prva tri ovogodišnja mjeseca rođeno je 110 beba manje nego u isto vrijeme lani, čime se nastavlja trend smanjenja rođenih beba prisutan već godinama.

Najveći pad broja novorođenih u Zagrebu, najveći rast u Šibensko-kninskoj županiji

Ipak, dok je najveći pad zabilježen u Gradu Zagrebu, odnosno zagrebačkim bolnicama, čak 11 županija je imalo rast rođenih beba, odnosno prijavljenih u Maticu rođenih, uključujući i sve slavonske županije. Najveći rast rođenih u odnosu na lani bio je u Šibensko-kninskoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj i Istarskoj županiji, objavio je portal Župan.hr.

>Analiza prof. Pokosa: Roditelji odgojitelji – najuspješnija demografska mjera na nišanu Možemo!

Tako je na području Šibensko-kninske županije u Maticu rođenih prijavljeno 190 rođenih beba, što je 35 više nego u tri prošlogodišnja mjeseca. U Međimurskoj ima 32 beba više, a ukupno 249. U Bjelovarsko-bilogorskoj bilo je 25 beba više u odnosu na lani, a ukupno u tri mjeseca 156 rođenih beba. U Koprivničko-križevačkoj županiji i Požeško-slavonskoj županiji prijavljeno je 24 beba više, dok je rođenih bilo 184, odnosno 194. Pet onih koje prednjače zaokružuje Istarska županija s 18 beba više nego godinu prije, a rođeno ih je na području županije u tri mjeseca 329.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveći rast novorođenih na godišnjoj razini također u Šibensko-kninskoj županiji

Više rođenih u prvom tromjesečju u odnosu na prošlogodišnje tromjesečje imale su još Virovitičko-podravska županija (+11), Brodsko-posavska (+9), Zadarska (+5), Vukovarsko-srijemska (+4) i Osječko-baranjska (+1).

Prema relativnom pokazatelju, najveći rast rođenih na godišnjoj razini također je u Šibensko-kninskoj županiji, za 22,58 posto. U Bjelovarsko-bilogorskoj rast je 19 posto, Koprivničko-križevačkoj 15 posto, Međimurskoj blizu 15 i Požeško-slavonskoj nešto više od 14 posto.

>Počela nova školska godina: Hrvatska izgubila više od pedeset razreda prvašića u posljednjih sedam mjeseci

Ukupno je prema podacima Matice u ovogodišnja tri mjeseca prijavljeno 7.975 rođenih beba. U isto vrijeme lani bilo ih je 8.085, odnosno ove godine 110 manje. Istodobno je u tri mjeseca broj umrlih bio 14.701. Odnosno prirodni prirast je negativan za 6.726 osoba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I dok su u većini županija pretežito rođene muške bebe, ženske prevladavaju u Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Brodsko-posavskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Matica nema podatke za Zagrebačku županiju, s obzirom na to da nema bolnice, pa se pretežiti broj rođenih odnosi na bebe u zagrebačkim rodilištima.

Rita i Luka najčešća imena

Najčešće ženska imena koja su se davala početkom godine bila su Rita, Mia, Ema, Nika, Sara, Marta, Dora, Mila, Lara, Lucija, Ana…. Najčešća muška su Luka, Jakov, David, Toma, Niko, Ivan, Matej, Vito, Teo, Petar, Roko, Josip….

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podaci Matice rođenih pokazali su da je lani rođeno 1.644 manje djece nego 2022. godine. Ukupno je lani rođeno 32.770 beba, a službeni podaci DZS-a će uskoro biti objavljeni. Tek četiri županije imale su veći broj rođenih lani u odnosu na 2022. Prema podacima Matice to su Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka. Godinu ranije povećanje broja rođenih imala je tek jedna županija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.