Počela nova školska godina: Hrvatska izgubila više od pedeset razreda prvašića u posljednjih sedam mjeseci

Fah

Nova školska godina počela je u ponedjeljak za oko 445.800 učenika osnovnih i srednjih škola. Demografsko propadanje Hrvatske nastavilo se i ubrzalo i u ovoj godini, ako se može suditi po podacima o broju rođenih u razdoblju od početka siječnja do kraja srpnja. Danas prvi puta u školske klupe sjeda čak dvije tisuće manje prvašića nego prije dvije godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za prošlu godinu oni najpesimističniji predviđali su da će broj novorođenih pasti ispod 35 tisuća, a na kraju su u Hrvatskoj lani rođene tek 33.883 bebe.

>Prof. Akrap o manjem broju prvašića: Pad stanovništva nije ideološki, nego problem opstanka
>Lovrić: Otkako je mjera roditelj odgojitelj na snazi rođeno je 500 djece više

Koliko je manje prvašića?

Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj godini 2023./2024. osnovnu školu pohađat će oko 300.300 učenika, dok će u srednjim školama biti ukupno oko 145.500 učenika.

Prema procjenama, prve će razrede osnovnih škola pohađati oko 35.000 učenika, što je manje nego lani kada je u školske klupe prvi put sjelo 35.794 prvašića, te još manje nego prije dvije godine kada ih je bilo blizu 37.000.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U prvi razred srednje škole upisao se ove godine ukupno 39.961 učenik, oko 500 učenika manje u odnosu na prošlu godinu te više nego dvije godine ranije kada ih se upisalo 38.229.

Od ukupno upisanih u prvi razred srednje, 28.341 je upisao strukovne škole, 10.839 gimnazije i 781 umjetničke škole.

Izgubila više od 50 razreda prvašića

Demografski je pad bio znatno veći od očekivanog, a taj se snažniji negativan trend nastavio i ove godine. U razdoblju od početka siječnja do kraja srpnja u Hrvatskoj je, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, rođeno 18.480 beba, što je 1.204 manje nego lani u istom razdoblju ili 2.189, odnosno čak 10,6 posto manje nego u istom razdoblju 2021. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska je izgubila više od pedeset razreda prvašića u odnosu na prošlu godinu. Kad bi se u razdoblju od početka kolovoza do kraja prosinca u Hrvatskoj rodio isti broj djece kao lani, Hrvatska bi opet na kraju ove godine pala ispod 33 tisuće novorođenih.

U razdoblju od početka siječnja do kraja srpnja 2013. godine u Hrvatskoj su se rodila 23.042 djeteta, što je 4.562 više nego u ovoj godini.

U samo deset godina broj rođene djece u prvih sedam mjeseci smanjio se za 19,7 posto, gotovo za jednu petinu. To znači da je u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska izgubila 230 razreda prvašića u odnosu na generaciju iz 2013. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>DZS: Hrvatska u 10 godina zbog iseljavanja izgubila oko 233 tisuće stanovnika, a najveći pad stanovništva je u Rijeci

U sedam mjeseci 11.958 stanovnika manje

Godina je to ulaska Hrvatske u Uniju i godina u kojoj je Hrvatska nepovratno pala ispod 40 tisuća rođenih godišnje, a ubrzanje pada koji je uslijedio nakon toga posljedica je između ostaloga i iseljavanja mladih ljudi koji su u posljednjih deset godina stvarali obitelji u nekim bogatijim članicama Unije.

Vlada je neki dan objavila kako će u dodatni zajam kod EU-a ići među ostalim jer namjerava ulagati u školsku i predškolsku infrastrukturu, samo je pitanje za koga u budućnosti gradi te škole i vriće i koliko će primjerice za devedesetak godina biti studenata na hrvatskim sveučilištima i veleučilištima kojih je svaki dan sve više.

Broj umrlih ove je godine gotovo identičan broju umrlih u sedam mjeseci 2013. godine. Ove je godine umrlo 30.438 građana, što je manje nego u posljednje dvije godine, kad je smrtnost bila veća i umiralo je između 34 i 35 tisuća ljudi.

Na kraju, Hrvatska je zbog negativnog prirodnog prirasta u sedam mjeseci ove godine izgubila 11.958 stanovnika, dakle još jednu Opatiju, piše Novi list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Popis potvrdio: Demografska mjera roditelj odgojitelj je učinkovita

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.