Obitelj je oduvijek bila temelj društva. Njezinom urušavanju nisu uspjela doprinijeti ni povijesna razdoblja koja su glorificirala individualizam. Niti ona koja su poticala superiornost pojedinca.
Iako je 20. stoljeće kroz dva svjetska rata, razvoj umjetnosti i tehnologije, ali i (sub)kulturne pokrete, sustavno radilo na fragmentiranju zajednice, posljedice stogodišnjih napora danas se osjete više no ikada. Pojedinac u društvu ne samo da nije na tronu. Prisilna fragmentacija društva i obitelji svela ga je na neprepoznatljivost. Do mjere da negira svoje JA.
Dijete i obitelj
Koliko nas određuje djetinjstvo i koliko je djeci potrebna zdrava obitelj kao temelj njihovog daljnjeg pravilnog rasta i razvoja, sve češće dokazuju i znanstvena istraživanja. Jedno od njih, koje su zajednički proveli znanstvenici sa Sveučilišta Texas u Arlingtonu, Sveučilišta Tyndale i Sveučilišta u Torontu, iznjedrilo je vrlo zanimljiv podatak. Pokazalo je da umirovljenici, koji su u djetinjstvu proživjeli razvod roditelja, imaju veći rizik od moždanog udara od onih koji to nisu doživjeli.
Dr. Philip Baiden sa Sveučilišta Texas u Arlingtonu sa suradnicima, ovo istraživanje temeljio je na podacima rada s čak 13 tisuća osoba starijih od 65 godina.
“Iako su studije istraživale povezanost između nepovoljnih iskustava u djetinjstvu i kroničnih zdravstvenih ishoda uključujući moždani udar, malo je studija istraživalo povezanost između razvoda roditelja i moždanog udara među odraslim osobama bez povijesti zlostavljanja u djetinjstvu”, stoji između ostaloga u pojašnjenju njihova rada objavljenoga u medicinskom časopisu PLOS one.
Traume iz djetinjstva imaju dugoročni učinak na zdravlje u odrasloj dobi
U studiji su obrađeni uobičajeni uzroci rizika od moždanog udara poput pušenja, manjka tjelesne aktivnosti, dijabetesa, prekomjerne tjelesne težine. Uzeti su u obzir i parametri poput sklonosti depresiji, visine prihoda i razine obrazovanja.
No, uz sve navedeno, dokazano je da su “starije osobe čiji su se roditelji razveli imale mnogo veću vjerojatnost doživjeti moždani udar nego njihovi vršnjaci čiji roditelji nisu bili razvedeni”.
“Kao dugogodišnji istraživač nepovoljnih iskustava iz djetinjstva i društvenog utjecaja na zdravlje, vjerujem da ova studija pruža dodatne informacije o dugoročnim učincima traume iz djetinjstva na mozak odrasle osobe”, rekao je Baiden.
Brak u Hrvatskoj
Statistika o razvodima u hrvatskim gradovima, ako je suditi prema zaključcima ovih znanstvenika “preko bare”, utire put brojnim moždanim udarima koji bi se mogli dogoditi tamo negdje oko 2060. godine.
Državi zavod za statistiku bavi se, između ostaloga, i brojkama koje pokazuju udio razvoda u odnosu na broj sklopljenih brakova. Na neslavnoj listi nemogućnosti očuvanja braka iz 2023. godine našao se Varaždin s poraznih 49%. Nakon njega, najveći postotak propalih brakova zabilježili su Karlovac (46%), Vukovar (44%), Split (42%), a zatim Osijek i Zadar s 39%.
Velika Gorica zabilježila je 37% razvoda. Slijede Sisak (34%), Vinkovci (28%), Zagrebu (26%), Dubrovnik (22%) i Pula (21%).
Za buduće moždane udare manje se trebaju brinuti građani Rijeke koja bilježi stopu razvoda od 14%. A kao trenutno (a i buduće) obiteljsko najzdravija okruženja slove Šibenik s 8% razvoda i Knin sa samo 2%.
>Mostarkić Gobbo: Otac i majka – posljednja crta obrane
Stabilnost zajednice muškarca i žene zalog za zdravu budućnost
Prethodno stoljeće odškrinulo je vrata brojnim budućim moždanim, društvenim i obiteljskim udarima. No, 21. stoljeće vinulo je u visine dekadenciju u svoj njezinoj punini.
Kako se kroz zadnja desetljeća mijenjala politička i društvena atmosfera, tako su jačale i politike koje su nastojale brak i obitelj svesti na margine. U određenom postotku, ekstremno lijevi aktivizam – koji je ušao i na političku pozornicu svijeta – i dalje nastoji ‘progurati’ ciljeve kulture smrti. Tako su se, osim braka i obitelji, na udaru našle sve tradicionalne vrijednosti koje čine zdravi temelj društva u cjelini.
Politici, kao neodvojivom dijelu društva i (su)kreatoru našeg djelovanja u njemu, potrebno je pristupati s razumijevanjem. U protivnom nam prijeti misaoni kaos. A upravo u političkom narativu leži opasnost od brojnih negativnih utjecaja. Na političkoj pozornici, nažalost, nema filtera.
Ovih smo dana izloženi brzim izmjenama kulisa na toj pozornici. Možda dio nas osjeća poriv za uključivanjem u rješavanje političkih pitanja, bez obzira na kompetencije. Dio nas možda želi otrčati (ili odletjeti) što dalje od civilizacije. Međutim, stvarnost je tu i potrebno ju je razumjeti. Ili barem što prije prihvatiti.
Zato je u vremenu lokalnih i globalnih političkih i inih previranja potrebno presložiti prioritete. I pronaći vlastiti mir. Obitelj je pravo utočište za to.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.