Hrvatska robotika u svjetskom vrhu, a prijeti gubitak EU fondova: “Gradu i državi važnija je birtija od razvoja robotike”

Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta iz Zagreba je jedna od rijetkih institucija koje su se, unatoč minimalnim izdvajanjima za znanost u Hrvatskoj, uključili u svjetske tehnološke promjene i odgovorili izazovima znanstvenih postignuća u svijetu, a mogućnosti su im se otvorile ulaskom Hrvatske u EU, koja je i financirala prve proboje.

Na čelu Zavoda je prof. dr. Stjepan Bogdan, a sve je krenulo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu prije desetak godina s projektom “CURE” koji je vodio prof. dr. Zoran Vukić. To je bio prvi veliki projekt koji je dobiven od Europske unije. Kupljena je oprema, zaposleni su mladi ljudi te je na neki način to početak ozbiljnije robotike u Republici Hrvatskoj.

Projekt ACROSS – prvi iz Hrvatske koji je prošao selekciju 

Potom se krenulo s projektom “ACROSS” koji se našao među 20 prihvaćenih od 300 prijavljenih projekata na natječaju Europske komisije 2011. Za njegovu provedbu Europska komisija odobrila je iznos od oko tri i pol milijuna eura. Koordinator je bio prof. dr. Ivan Petrović, tadašnji predstojnik Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Cilj ACROSS-a bio je uspostava Istraživačkoga centra izvrsnosti za napredne kooperativne sustave na FER-u i od tada je sve iško glatko, bar je tako izgledalo. Osnovana su tri laboratorija: za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS), zatim laboratorij za podvodne sustave i tehnologije (LABUST) te laboratorij za autonomne sustave i mobilnu robotiku (LAMOR). Vode ih vrhunski znanstvenici i stručnjaci sa suradnicima. Među njima su, uz dr. Bogdana i spomenute dr. Petrovića i dr. Vukića, i profesori dr. Zdenko Kovačić i dr. Nikola Mišković.

“Kad smo ušli u EU počeli smo uspostavljati veze, odlazili na skupove, a dobivena su sredstva za kratkoročne stipendije pa su mladi ljudi odlazi u inozemstvo. Uspostavljali smo mrežu poznatih ljudi u samom području robotike i zatim smo počeli dobivati pozive da sudjelujemo u projektima koje financira EU. … Ubrzo su nas počeli pozivati da sudjelujemo u projektima, a onda smo isplivali i sami”, rekao je dr. Bogdan prošle godine za Glas Koncila.

Ništa od Centra za robotiku zbog problema s prostorom?

EU je tako otvorila vrata hrvatskoj znanosti, a sad bi ih grad i nadležno ministarstvo, zbog nemogućnosti međusobnog dogovora i praćenja potreba centra, mogli zatvoriti. Jer, Hrvatska bi mogla ostati bez 35 milijuna eura iz europskih fondova za pokretanje svjetskog centra za robotiku ACROSS.

Riječ je zajedničkom projektu Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, Kraljevskog instituta za tehnologiju (KTH) iz Stockholma i Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT) iz Zagreba. U tom planiranom centru bi radilo pedesetak mladih znanstvenika, a kako je taj projekt prošao kao jedan od pet najbolje ocijenjenih projekata među 208 prijavljenih u prvoj fazi teaming projekta EU, njegov voditelj prof. Ivan Petrović i njegovi kolege s FER-a s su do rujna 2018. trebali dovršiti poslovni plan. No on mora uključivati i lokaciju budućeg centra, a tu su nastali problemi.

“Grad Zagreb lani je raspisao prodaju poslovne zgrade Zagrebačkog holdinga u Vukovarskoj 41. Ta se zgrada nalazi u blizini FER-a, a mi smo iskazali interes za smještaj ACROSS-a. No kako ta zgrada sada navodno vrijedi oko 200 milijuna kuna, a mi nemamo novca za kupnju, ideja je bila da država i grad ‘prebiju’ imovinu tako da ta zgrada postane državna i da je ustupi FER-u”, rekao je prof. Mislav Grgić, dekan FER-a, za prilog “Novac” Jutarnjeg lista.

Neispunjena obećanja

On kaže kako mu je gradonačelnik Bandić krajem srpnja 2017. na sastanku održanom s njim i ministrom državne imovine Marićem rekao, “Ništa se ne brini, to će biti vaša zgrada. To ćemo riješiti. Samo pošalji zahtjev”. Poslao je odmah idućeg dana zahtjev gradonačelniku i ministru da se krene u ‘prebijanje’ gradske i državne imovine. No krajem kolovoza dobio je dopis Ministarstva u kojem je rečeno da zgrada Holdinga nije u razmatranju za zamjenu između Grada i države te da ih upućuju na kampus Borongaj koji je na drugom kraju grada i daleko od FER-a.

U listopadu je održan novi sastanak na kojem je delegaciju Grada Zagreba vodila Bandićeva zamjenica Olivera Majić, a delegaciju Ministarstva državne imovine ministar Goran Marić.

“Na početku sastanka predstavnici Grada zamolili su da se na dnevni red doda i točka vezana uz kavanu Korzo. I onda je prva točka dnevnog reda bila zamjena imovine između Grada i države vezana uz kavanu Korzo. Nakon toga dolazi naša točka i Goran Marić kaže: ‘Mi nemamo novca za zgradu Holdinga. Vi ste došli na krivu adresu. Vi biste svi htjeli mini kampuse. Idite na Borongaj’.”

“Možemo na Borongaj, ali onda mora i FER”

Profesor Grgić kaže kako je odgovorio da oni mogu preseliti na Borongaj, ali je onda rješenje da se cijeli FER preseli u idućih 10-15 godina. “No u međuvremenu projekt ACROSS neće proći, a mladi će ljudi otići iz Hrvatske. Činjenica da je problem Korzo brzo riješen pokazuje da je Gradu i državi prioritet birtija, a ne istraživanje”, rekao je Grgić.

“Mi sada tražimo potporu države i Grada: dajte nam omogućite da imamo vrhunski Centar u kojem ćemo zaposliti 100 mladih obrazovanih osoba koje neće otići van”, kaže Grgić.

No Jutarnjem su iz Ministarstva državne imovine odgovorili su kako je “nekretnina u Vukovarskoj 41 u vlasništvu Grada Zagreba”, dok je pročelnik Grada Damir Lasić odgovorio kako je zgrada u vlasništvu Zagrebačkog holdinga koji nikada nije donio odluku o smještaju centra ACROSS u nju. “Prema našim saznanjima, Ministarstvo imovine nudilo je Fakultetu elektrotehnike i računarstva za smještaj centra ACROSS lokaciju kampusa Borongaj”, navodi se u dopisu.