Nakon što je krajem listopada u Bruxellesu Hrvatska, kao i neke druge članice NATO-a, dobila uputu od Trumpova SAD-a i NATO-a da za šest tjedana sastavi konkretan plan kako doći do izdvajanja od dva posto BDP-a za obranu, ministar obrane Damir Krstičević za Večernji list potvrđuje da je sastavljen takav akcijski plan.
“Hrvatska će biti u “zelenom”, kaže ministar Krstičević za Večernji list. Na summit NATO-a u Londonu, 3. i 4. prosinca, putuju i premijer Andrej Plenković i ministar Krstičević, a tom će prigodom oni preuzeti javnu obvezu da će Hrvatska tih 2% izdvajanja dosegnuti za pet godina, tj. 2024., kada će, procjenjuje se, zemlja za obranu trošiti 9,4 milijardi kuna godišnje. Sada trošimo oko 6,7 milijardi kuna, dakle do 2024. doći će do 40-postotnog uvećanja vojnog trošenja. NATO smatra da Hrvatska mora više ulagati u obranu, a puno više u opremanje i modernizaciju svoje vojske.
Premda na papiru, zahvaljujući primjeni nove NATO-ove metodologije, Hrvatska sada izdvaja oko 1,68% BDP-a na obranu (oko 6,7 mlrd. kn), a u to su uračunate i vojne mirovine veterana, ustvari se na aktivnu vojsku RH troši oko 5 mlrd. kn godišnje, koliko se i prikazuje u vojnom proračunu. Kako su ovdje dodane i mirovine, kada se to spoji s plaćama, ispada da RH na osoblje troši čak 73% vojnih izdvajanja.
Posljedično, RH puno manje troši na opremanje i modernizaciju, dakle nabavu novih oružanih sustava i modernizaciju postojećih. Taj je podatak ustvari katastrofalno loš, naročito zbog toga što je propala nabava eskadrile borbenih zrakoplova. RH je među 28 članica NATO-a, gledajući podatke za 2019., najgora i nalazi se na zadnjem mjestu po trošenju za opremanje i modernizaciju. Na to trošimo samo 6,7% ukupnog vojnog proračuna! Ili, u brojkama, samo 70-ak milijuna dolara u odnosu na oko milijardu dolara ukupne svote. Medijalna je vrijednost među članicama oko 23%, a NATO-ov zadatak koji Hrvatska ovdje mora ispuniti pretpostavlja da zemlja članica na opremanje i modernizaciju svoje vojske troši najmanje 20% ukupnih izdvajanja za obranu i taj cilj treba dostignuti 2024.
NATO je u krizi “identiteta” pa SAD pritišće ostale članice da uvećaju potrošnju. Prema podacima koje iznosi glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, vojna izdvajanja u zadnje vrijeme rastu oko 5% godišnje, a predviđa da će do 2024. članice iz EU i Kanada zajedno trošiti oko 400 milijardi dolara godišnje. Sada troše oko 309 milijardi, SAD oko 730 mlrd. dolara, dakle ukupno članice NATO-a sada godišnje za obranu troše 1039 mlrd. dolara.
U Europi najviše troši Velika Britanija (61 mlrd. dolara), Njemačka (oko 55 mlrd.), Francuska (oko 51 mlrd.), Italija (25 mlrd.), Kanada (22,5 mlrd.), Turska i Španjolska (13 mlrd.), Poljska (12 mlrd.). Za usporedbu, Slovačka troši 1,9 mlrd. dolara, gotovo dvostruko od Hrvatske, Portugal 3,6 mlrd. dolara. Slovenija je među “najškrtijim” članicama, za obranu troši tek 581 mil. dolara.
Što se postotka troškova u odnosu na BDP tiče, RH je točno u medijalnoj vrijednosti, 14. od 28 članica s 1,68% BDP-a. No Bugarska je u svega godinu dana skočila s oko 1,4% na čak 3,28% BDP-a, zbog jednokratne uplate 1,2 mlrd. dolara za nabavu osam američkih zrakoplova F-16. Više od Bugarske u postotku sada troši samo SAD – 3,42% BDP-a, a samo još nekoliko zemalja ispunjava cilj od 2%: Grčka, Velika Britanija, Estonija, Rumunjska, Litva, Letonija i Poljska.
Prema akcijskom planu ukupni obrambeni troškovi RH trebali bi se kretati od 7,19 milijardi kuna u 2020. prema 9,4 milijarde kuna u 2024. Udio za opremanje i modernizaciju bi sa 700 milijuna kuna u 2020. trebao narasti na 1,88 milijardi kuna u 2024. Hrvatska u svojim obvezama prema NATO-u navodi i projekte kojima će dostignuti postavljene ciljeve: nabava eskadrile borbenih zrakoplova, helikoptera Black Hawk i razvoj sposobnosti u području specijalnih operacija, kao i nabavu vozila Bradley te nadogradnju vozila Patria dodatnim oružnim sustavima.
“Naš cilj i dalje jest potpuni razvoj jedne srednje mehanizirane brigade po standardima NATO-a”, piše u dokumentu. Planirana je i gradnja po jednog novog obalno-ophodnog broda godišnje. Navodi se i plan izdvajanja pa RH očekuje da će naša izdvajanja za obranu 2020. iznositi oko 1,74% BDP-a, 2021. – 1,79% BDP… sve do 2% u 2024. Najveći udio povećanja obrambenog proračuna bit će usmjeravan u opremanje i modernizaciju. U dogovoru s Ministarstvom financija dodatna sredstva bit će od 2020. do 2022. dodijeljena MORH-u “u skladu s novim ugovorima o nabavi za opremanje i modernizaciju” pa će neki troškovi očito ići izravno iz državne blagajne – izgledno trošak nabave borbene eskadrile, piše Večernji list.
