Hrvatska je u proteklih godinu dana iz proračuna Europske unije dobila blizu šesnaest milijardi eura, a istodobno je u njega uplatila oko pet milijardi, podatci su hrvatskog Ministarstva financija.
Na upit portala Narod.hr o doznačenim sredstvima iz proračuna Republike Hrvatske u proračun EU i obrnuto, Ministarstvo financija je odgovorilo da je u razdoblju od 1. srpnja 2013. do 1. srpnja 2023. iz proračuna EU Republici Hrvatskoj doznačeno 15,906 milijardi eura.
Iznos uplaćen Hrvatskoj veći za 10,879 milijardi veći od onoga koji je ona uplatila
Republika Hrvatska u istom je vremenskom razdoblju uplatila u proračun EU 5,027 milijardi eura. Sukladno tome, iznos uplaćen Hrvatskoj veći je za 10,879 milijardi eura, navodi Ministarstvo financija.
>Petir upozorila da je Hrvatska povukla tek 31 posto sredstava iz EU: ‘Ne koristimo sve benefite članstva’
Prema pravilima Europske unije, proračun Unije služi kao nadopuna nacionalnim proračunima zemalja EU-a, jer mu je glavni cilj poticati rast i tržišno natjecanje na široj, europskoj razini. Koristi se samo kad je djelotvornije utrošiti novac na razini EU-a nego na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Iz proračuna EU izdvajaju se sredstva, između ostaloga za razvoj ruralnih područja, promicanje kohezije i očuvanje okoliša, podupiranje programa EU-a za obrazovanje i istraživanje (Erasmus i Obzor), zaštitu vanjskih granica, povećanje razvojne suradnje i promicanje ljudskih prava.
Kako se EU financira?
Izvori prihoda EU-a uključuju doprinose država članica, uvozne carine na proizvode iz zemalja izvan EU-a, nacionalni doprinos koji se temelji na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu te novčane kazne koje se izriču kada se poduzeća ne pridržavaju propisa EU-a.
>Dodatna sredstva: EU povećao proračun za 2020. zbog koronakrize
Države članice donose zajedničku odluku o iznosu proračunskih sredstava EU-a i načinima njihova prikupljanja nekoliko godina unaprijed.
Proračun EU puni se ponajviše iz vlastitih sredstava, dopunjenih drugim izvorima prihoda.
Punjenje proračuna EU obuhvaća udio bruto nacionalnog dohotka svake članice u skladu s njezinom gospodarskom snagom, uvozne carine na proizvode iz zemalja izvan Unije i malog dijela iznosa poreza na dodanu vrijednost u svakoj članici. Od 2021., proračun EU puni se i od doprinosa na temelju nerecikliranog plastičnog otpada u svakoj zemlji članici.
Nadalje, EU se financira i doprinosima trećih zemalja određenim programima, zateznim kamatama i novčanim kaznama kao i mogućim viškovima iz prethodnih godina.
Sredstva za program NextGeneration Unija će prikupljati na tržištima kapitala, što će se potom otplaćivati do 2058. godine.
Na što se troše proračunska sredstva EU?
Kad je riječ o potrošnji, EU donosi dugoročne planove potrošnje, odnosno višegodišnje financijske okvire za pet do sedam godina.
Iz proračuna EU financiraju se razne aktivnosti, od razvoja ruralnih područja i očuvanja okoliša do zaštite vanjskih granica i promicanja ljudskih prava.
>Što će se sve u Hrvatskoj financirati iz europskog fonda za oporavak i otpornost?
Za upravljanje oko tri četvrtine proračunskih rashoda zajednički su zadužena nacionalna tijela i Europska komisija, a Komisija sama upravlja oko 18 posto proračuna.
Preostali udio upravljanja odnosi se na međunarodne organizacije, nacionalne agencije i treće zemlje. O godišnjem proračunu zajednički odlučuju Europska komisija, Vijeće i Parlament.
Glavna područja rashoda u 2023. su jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u EU, zatim ublažavanje ruske agresije na Ukrajinu, oporavak od posljedica pandemije, zaštita i otvaranje radnih mjesta, izgradnja “zelene Europe”, digitalna tranzicija i poticanje inovacija. Nadalje, u proračunu EU predviđena su sredstva i za borbu protiv nezakonitih migracija, poboljšanje upravljanja granicama i jačanje sigurnosti.
