Hrvatska uputila prosvjednu notu Srbiji zbog negiranja hrvatskog jezika i svojatanja Dalmacije

Grlić Radman
Zagreb, 28.09.2021. - Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba u suradnji s Vijećem bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije, Bošnjačkom nacionalnom zajednicom za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju i Bošnjačkim kulturno – umjetničkim društvom "Sevdah“ Zagreb, organizira obilježavanje Dana Bošnjaka. Dan Bošnjaka obilježava se povodom usvajanja Deklaracije o vraćanju povijesnog nacionalnog imena Bošnjak na zasjedanju Prvog bošnjačkog sabora u Sarajevu, 28. rujna 1993.Na slici Goran Grlić Radman.foto HINA/ Tomislav PAVLEK/ tp

Predstavnik Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov objavio je kako se u srpskom udžbeniku negira postojanje hrvatskog jezika, što je komentirao hrvatski ministar vanjskih poslovan Goran Grlić Radman poručivši da se radi o sramotnom ponašanju srbijanskih vlasti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U udžbeniku gramatike za učenike osmog razreda osnovne škole, tvrdi se da su srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezici koji pripadaju skupini južnoslavenskih jezika, te da Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatskim, bosanskim, bošnjačkim i crnogorskim.

“To je izostanak poštovanja prema hrvatskoj zajednici koja je u Vojvodini snažna, jaka, bogata i koja je povijesno gledano u Vojvodini autohtona. To nije samo nepriznavanje hrvatskog jezika već i krivotvorenje povijesti”, rekao je Grlić Radman, dodavši da se u udžbenici spominju srpski Dubrovnik i srpska Dalmacija.

“Činjenica da se dogodila fragmentacija na hrvatski i bunjevački jezik dokazuje da se srbijanska politika umiješala u pitanje identiteta Hrvata u Vojvodini”, rekao je Grlić Radman.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istaknuo je da to traje već vrijeme, te da je Hrvatska uputila prosvjednu notu.

Podsjetimo, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović se osvrnuo na izjavu Tomislava Žigmanova da hrvatski jezik u Srbiji ne postoji, poručivši:

“Kod nas se govori 40 jezika i tako će i ostati. Puno smo liberalniji, neka se bave svojim problemima. Ne možemo odrediti što će pisati u knjigama u Republici Srbiji niti znam postoji li tamo jedan udžbenik ili njih 10. Ne znam kako to funkcionira. I mi možemo razmišljati o recipročnim mjerama jer su naše ruke i srce bile jako raširene. Hrvatska ima visoke standarde zaštite i potpore manjinama, koje su autohtone, malo manje autohtone, neka su sve autohtone, ali očito takav odnos prema Hrvatima u susjednim državama ne postoji”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.