Hrvatski studiji dobili pozitivnu Akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje

Foto: Fah

Na temelju provedenoga postupka reakreditacije (2013.–2018.) Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) donijela je 4. svibnja 2018. pozitivnu Akreditacijsku preporuku, koja sadržava ocjenu kvalitete visokoga učilišta i znanstvene organizacije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te preporuke za unaprjeđenje kvalitete.

Tom je preporukom, nakon što je utvrdio da su uočeni nedostatci uklonjeni, sukladno članku 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, AZVO preporučio ministru znanosti da Hrvatskim studijima izda potvrdu o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti znanosti i visokoga obrazovanja.

Preporuka je donesena temeljem odgovora na Pismo očekivanja ministra Mornara od 12. prosinca 2014., koji su Hrvatski studiji podnijeli 5. siječnja 2018. s dopunom od 1. veljače 2018., i uvida u modul za visoka učilišta informacijskoga sustava za potporu postupku vrjednovanja studijskih programa.

Akreditacijski je savjet razmotrio odgovor i popratnu dokumentaciju na sjednici održanoj 24. travnja 2018. te je donio mišljenje da su Hrvatski studiji ispunili uvjete tražene u Pismu očekivanja.

Stručno vijeće AZVO-a utvrdilo je:

1. da Hrvatski studiji zadovoljavaju propisane uvjete potrebnoga omjera između ukupnoga broja stalno zaposlenih nastavnika i ukupnoga broja upisanih studenata;

2. da svi studijski programi, koji se izvode na Hrvatskim studijima, ispunjavaju propisani uvjet da više od polovice norma-sati izvode zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima;

3. da Hrvatski studiji imaju usvojen strateški program znanstvenih istraživanja za razdoblje od najmanje pet godina;

4. da su se Sveučilište u Zagrebu i Hrvatski studiji detaljno očitovali po svakom mjerilu svakoga od sedam standarda navodeći što je sve napravljeno u razdoblju određenom Pismom očekivanja, pokazujući postignuti napredak i slijedeći preporuke za poboljšanje sadržane u Izvješću stručnoga povjerenstva iz travnja 2014.;

5. da su uz očitovanje Sveučilište u Zagrebu i Hrvatski studiji za svako od navedenih poboljšanja dostavili i dokaze;

6. da je Senat Sveučilišta u Zagreba 17. siječnja 2017. promijenio status Hrvatskih studija iz sveučilišnoga centra u sveučilišni odjel, dao suglasnost na imenovanje privremenih tijela radi upravljanja visokim učilištem, provedbe promjene statusa i predlaganja akata sveučilišnoga odjela te je usvojio preporuke sa smjernicama za stvaranje prepoznatljivoga i jedinstvenoga profila Hrvatskih studija kroz izmjene postojećih i izradu novih studijskih programa;

7. da su Hrvatski studiji 4. prosinca 2017. prihvatili novi profil i promjenu naziva studija filozofije, usredotočujući se na kulturni identitet općenito i na nacionalni kulturni identitet, filozofsku antropologiju i filozofiju kulture, a uvođenjem studija filozofije i kulture s inovativnim profilom (kulturološki usmjerene filozofije i filozofski usmjerene kulturologije) otklanja se preklapanje sa studijskim programima drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu;

8. da su Hrvatski studiji u skladu s propisanom procedurom reformirali sve postojeće preddiplomske i diplomske sveučilišne studijske programe u smjeru usredotočenja na hrvatski kulturni identitet te da dalje nastavljaju raditi na navedenoj reformi;

9. da su osnovali Znanstveni zavod, unutar kojega se razvija i prati znanstvena djelatnost, i Ured za projekte i znanstvenu suradnju;

10. da se priprema uvođenje novih studijskih programa i modula čime se pridonosi koherentnosti institucije i konvergenciji studijskih programa (studij filozofije i kulture, studij hrvatskoga iseljeništva, studij kultura u Bosni i Hercegovini);

11. da je visoko učilište utvrdilo glavne smjerove istraživanja, koji proistječu iz osnovnoga tematskoga područja istraživanja Hrvatskih studija – interdisciplinarno proučavanje društva, kulture i jezika i to u općem segmentu (kulturološkom) i u njegovu užem obliku (kroatološkom), čime se na razini znanstveno-istraživačke djelatnosti stvara jedinstveni i koherentni kulturološko-kroatološki profil institucije, a samim time i veća integracija sa studijskim programima te da se konvergencija studijskih programa sa znanstvenim istraživanjima kao i njihova međusobna integracija očituje i kroz interdisciplinarni pristup u glavnim smjerovima istraživanja;

12. da Hrvatski studiji u svrhu internacionalizacije nude kolegije na svjetskim jezicima, da su sklopili brojne sporazume koji pridonose uspostavi međunarodnih mreža i razmjeni studenata, nastavnika i osoblja;

13. da su osnovali Savjetovalište Hrvatskih studija, čija je zadaća, između ostaloga, pružati besplatnu savjetodavnu pomoć i potporu studentima i zaposlenicima Hrvatskih studija u nošenju s osobnim i profesionalnim poteškoćama;

14. da njeguju izbore mentora i demonstratora radi uključivanja u istraživačke pothvate i profesionalno usmjeravanje studenata radi olakšavanja procesa izlaska na tržište rada;

15. da je povećanjem broja zaposlenika došlo do smanjenja nastavnoga opterećenja stalno zaposlenih nastavnika;

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

16. da su od 2014. do 2017. Hrvatski studiji ostvarili 123 odlazne mobilnosti nastavnika i 73 dolazne mobilnosti gostujućih predavača i organizirali ili suorganizirali 65 konferencija i sudjelovali u 63 projekta.

Akreditacijski savjet i AZVO stoga su zaključili kako ne postoji niti jedna zaprjeka za izdavanje potvrde o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti.

Akreditacijski savjet je svjestan da je cjelokupan proces bio opterećen raznovrsnim sukobima, ali smatra da ti prijepori, ni u jednom dijelu, nisu relevantni za odlučivanje u ovom postupku.

Akreditacijski savjet napominje da su Hrvatski studiji u reakreditacijskom postupku zapravo ocijenjeni relativno dobrim ocjenama, a preporuke sadržane u Pismu očekivanja odnosile su se na nedostatke u nekim točno određenim pitanjima.

Pozivajući se na načelo da se visoko obrazovanje temelji na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta, Akreditacijski savjet je posebno uzeo u obzir zakonske odredbe prema kojoj je uređenje unutarnjega ustroja dio autonomije sveučilišta i to u nadležnosti senata.

AZVO je kao pravna osoba s javnim ovlastima samostalno i neovisno, poštujući europske standarde i smjernice te međunarodnu praksu na području osiguravanja kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju vrjednovao Hrvatske studije te je zbog svega navedenoga preporučio ministru nadležnom za znanost i visoko obrazovanje da Sveučilištu u Zagrebu izda potvrdu o ispunjavanju uvjeta Hrvatskih studija za obavljanje djelatnosti visokoga obrazovanja i znanstvene djelatnosti te da se obje djelatnosti naknadno prate kroz Akcijski plan unaprjeđenja kvalitete Hrvatskih studija i godišnje izvješćivanje Agencije o provedbi toga plana.

 

Izvor: narod.hr