HUBOL upozorava: Hrvatski liječnici ne odlaze zbog financija

Prije godinu dana Hrvatsku je napustio 91 liječnik, no taj broj danas je znatno veći jer je iz zemlje otišlo 220 liječnika, dok je dokumentaciju za rad u inozemstvu zatražilo više od 900 liječnika, upozorila je u srijedu Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) na konferenciji za novinare nazvanoj “Pet do deset- simbolična dva sada to podneva”.

Iz HUBOL-a su pozvali ‘zdravstvenu administraciju’ da poduzme mjere za motiviranje i stimuliranje ostanka liječnika u Hrvatskoj.

“Kada spomenete nekome da je Hrvatsku napustilo 220 liječnika možda se to ne čini puno no Hrvatskoj u ovom času nedostaje nam 2.000 do 3.000 liječnika, pa svaki odlazak liječnika predstavlja nenadoknadiv gubitak “, izjavila je dopredsjednica HUBOL-a Ada Barić.

Liječnici, naglasila je, u većini u inozemstvo odlaze s obiteljima i namjerom da se ne vrate, a najčešće je riječ o osobama u naponu radne energije, u dobi između 35 i 45 godina.

Hrvatski liječnici najviše odlaze u Njemačku, Austriju, Irsku, Engelsku, Švedsku, Ujedinjene Arapske Emirate i Sjedinjenje Američke Države.

“Glavni razlog zašto odlaze nije financijske prirode, unatoč uvriježenom mišljenju, nego veliko nezadovoljstvo uvjetima rada koji nisu definirani strukovnim kolektivnim ugovorom, zatim uvelike premašeni broj prekovremenih sati godišnje, praksa da jedan liječnik obavlja posao za trojicu, umor, iscrpljenost te nedostatak stručnog usavršavanja i profesionalnog napredovanja”, kazala je Barić.

Ipak, HUBOL i dalje vjeruje kako nije kasno za sprečavanje egzodusa hrvatskih liječnika, pod uvjetom da zdravstvena administracija odreagira na gorući problem njihovih loših uvjeta rada.

Smatraju da je jedini način za to konsenzus s predstavnicima liječnika i njihovim krovnim udrugama, kako bi se liječnicima osigurali dostojanstveni uvjeti za rad i ostanak u Hrvatskoj.

Šmit: broj odlazaka u odnosu na razdoblje od prije godinu dana povećao statistički za 140 do 150 posto

Dopredsjednica HUBOL-a Ivana Šmit naglasila je kako se broj odlazaka u odnosu na razdoblje od prije godinu dana povećao statistički za 140 do 150 posto.

Prema lanjskoj HUBOL-ovoj anketi u bolnicama, najviše odlaze anesteziolozi (18) te internisti (15). Veliki gubitak za zdravstveni sustav predstavlja odlazak specijalista, čije obrazovanje traje 13 godina i koje je najteže zamijeniti, a otišao i značajan broj profesora, docenata, primarijusa te doktora znanosti.

Šmit stoga zaključuje kako bi na na čelno mjesto zdravstvene administracije trebala preuzeti struka, a politika ostati po strani jer je potrebno zaustaviti trend donošenaj “ad hoc” zakona kojima se struku želi kontrolirati i napraviti je marionetom u rukama politike.

Peternel: Odlazak se može spriječiti “nepolitiziranjem” i kvalitetno pripremljenjim mjerama poticanja njihovog ostanka

Dopredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Igor Peternel na konferenciji je naglasio kako je odlazak liječnik iz Hrvatske povezan i s pitanjem ljudskih prava na jednaku dostupnost zdravstvene usluge, pri čemu je ta disproporcija u Hrvatskoj i sada prevelika.

Odlazak se može spriječiti “nepolitiziranjem” i kvalitetno pripremljenjim mjerama poticanja njihovog ostanka, primjerice povoljnim kreditima za rješavanje stambenog pitanja liječnika.

Šterc: prema procjenama demografau –  Hrvatsku bi moglo napustiti 450.000 ljudi

Govoreći o demografskim posljedicama odlaska iz Hrvatske profesor demogeografije na zagrebačkom PMF-u Stjepan Šterc naglasio je da bi, prema procjenama demografa, u posljednjem valu iseljavanja iz Hrvatske koji je u tijeku i u sklopu kojega odlaze i liječnici, Hrvatsku moglo napustiti 450.000 ljudi.

Dodatni problem u odnosu na iseljavanja u prošlom stoljeću, predstavlja to što zemlju napušta najobrazovanija imigracijska populacija dosad, kazao je Šterc.

HUBOL-a je u srijedu ocijenio nedopustivim dopis Ministarstva zdravlja upućen bolnicama kojim se, kako je rečeno, ograničava javno istupanja liječnicima ispred ustanova u kojima rade, pri čemu je dopredsjednica Barić upitala “je li na pomolu verbalni delikt i da li je u 2015. zaista došlo do toga da se krše ustavna prava liječnika”.

Ministarstvo zdravlja: poduzimamo mjere za ostanak liječnika u Hrvatskoj

Ministarstvo zdravlja priopćilo je u srijedu kako je od ulaska Hrvatske u EU, pa do kraja prvog kvartala 2015. godine, Hrvatsku napustilo 336 zdravstvenih djelatnika, što je 0,7 posto svih zaposlenih u zdravstvenom sustavu, te poručuju kako su u proteklih godinu dana usvojili i započeli s provedbom više mjera kako bi liječnicima omogućili što bolje uvjete rada.

“Broj odlazaka je značajno manji i iznosi oko 0,7 posto, a brojevi i postoci ne odstupaju od istih pokazatelja u drugim zemljama EU, a vrlo često su manji. Treba naglasiti kako su odlasci posljedica ulaska Hrvatske u EU i mogućnosti rada liječnika u drugim zemljama, a takvi su slučajevi karakteristični i za ostale zemlje”, ističu u Ministarstvu zdravlja u povodu konferencije za novinare Hrvatske udruge bolničkih lijčenika (HUBOL), koja je pozvala zdravstvenu administraciju da poduzme mjere za zaustavljanje odlaska liječnika iz Hrvatske.

Prema podacima Ministarstva, od ulaska u EU do kraja prvog kvartala ove godine, Hrvatsku su napustila 234 liječnika, 98 medicinskih sestara, dva medicinska biokemičara te po jedna primalja i zdravstveni radnik. U istom razdoblju 839 zdravstvenih djelatnika zatražilo potvrde za odlazak u inozemstvo, podaci su Ministarstva zdravlja iz kojeg poručju kako je broj zahtjeva za odlazak iz Hrvatske manji od 2 posto od ukupnog broja zdravstvenih djelatnika.

Iz Ministarstva zdravlja poručuju kako je usvojena Strategija upravljanja ljudskim resursima u kojoj se nalazi osam konkretnih mjera, a u pripremi je i pravilnik o nagrađivanju liječnika, kojim će se financijski dodatno nagrađivati najbolji liječnici u sustavu te promicati izvrsnost liječničke profesije.

“Koristimo sredstva EU fondova da potaknemo liječnike na odlazak u ruralne sredine gdje nedostaju liječnici. Iz tih sredstava će se davati stimulacije za troškove života, osiguravati specijalizacije i edukacija”, kažu u Ministarstvu zdravlja.

Ističu kako će mladim liječnicima omogućiti subvencionirane stambene kredite s vrlo niskim kamatama, u suradnji s poslovnim bankama. Ministarstvo zdravlja je s tim u vezi uputilo procjenu financijskog učinka i potrebnu popratnu dokumentaciju Ministarstvu financija, nakon čega Ministarstvo financija prijedlog odluke šalje na Vladu.