SDP i Možemo sazvali presicu: Kažu da je građanski odgoj ‘nadideološko pitanje i istinska vrijednost društva’

Građanski odgoj u školama Bakić
Zagreb, 02.09.2021. - Konferencija za medije, na kojoj su o temi Graðanskog odgoja i obrazovanja u školama u gradu Zagrebu govorili Ivan Raèan i Tanja Djakoviæ u ime SDP-a, te Marina Ivandiæ i Damir Bakiæ (S) u ime Možemo! i Zagreb je naš. foto HINA /Zvonimir KUHTIÆ/ kuzo

Građanski odgoj i obrazovanje, ideološki preodgoj djece u režiji ekstremno lijeve Možemo, u zagrebačke škole uvodi se od drugog polugodišta nadolazeće školske godine. O tome su na konferenciji za novinare u četvrtak govorili Ivan Račan i Tanja Djaković u ime SDP-a, te Marina Ivandić i Damir Bakić u ime Možemo i Zagreb je naš.

U prvom polugodištu donijet će kurikule, a onda će ih testirati u drugome polugodištu u pojedinim zagrebačkim školama, prenosi Večernji list.

– Građanski odbor i obrazovanje su jedan od najvažnijih elemenata našeg obrazovnog programa jer to je teren za pripremu naših učenika za preuzimanje svjesne i odgovorne uloge u društvu, za prepoznavanje javnog dobra, solidarnost, uočavanje društvenih problema i njihovo rješavanje – rekao je u početku Damir Bakić.

Građanski odgoj kao pilot projekt planira se uvesti od idućeg polugodišta u nekoliko zagrebačkih škola i to kao izvannastavnu aktivnost.

U prvom polugodištu namjeravaju vrijeme posvetiti pripremi tog projekta. – Prošlogodišnji program ima manjkavosti, taj dokument planiramo unaprijediti. Moramo donijeti kurikulume u suradnji s ekspertima. Namjeravamo provesti odgovarajuća osposobljavanja i edukaciju nastavnika.

Odabrane teme i metode kanimo testirati u odabranim školama u drugom polugodištu ove školske godine. Proces će koordinirati novo povjerenstvo koje će odabrati gradonačelnik – rekao je Bakić.

Planiraju početi graditi mrežu nastavnika koji će u budućnosti provoditi taj program. Nakon provedbe pilot projekta, od 2022./2023. školske godine planiraju građanski odgoj uvesti u sve zagrebačke škole. – Važno nam je ujednačavanje kvalitete rada u zagrebačkim školama. Želimo da se oslobodi veliki potencijal koji postoji u našim školama kod učitelja i kod učenika. Krenuli smo ispitivanjem interesa u školama, no dalje idemo vrlo oprezno, postupno, temeljito i za to nam treba nešto vremena kako bi 2022. mogli krenuti s provjerenim materijalima i kako bi kvalitetno iskomunicirali važnost građanskog odgoja koji planiramo uvesti 2022. u školama – rekla je SDP-ova Tanja Djaković.

– Naša je namjera da ove školske godine ide kao pilot projekt u neke škole, a iduće godine u sve škole, ako to bude moguće. Dali smo školama rok još 14 dana da se odazovu i iskažu svoj interes. Svjesni smo da ovaj trenutak možda nije optimalan, da su nastavnici, učenici i roditelji iscrpljeni s ova tri polugodišta nastave u uvjetima pandemije te da u Zagrebu dio škola funkcionira u nefunkcionalnim prostorima – kaže Bakić. Kaže da je ključno u prvom polugodištu donijeti kurikulume, selektirati teme i nastavne metode koje će onda testirati u drugom polugodištu. Ističe kako je građanski nadideološko pitanje i istinska vrijednost društva. – Htio bih otkloniti svaki pokušaj ideologizacije tog pitanja – kazao je.

Zanimljivo je kako su GONG i udruge povezane s Možemo bile protiv demokratizacije izbornog sustava. Također su u suradnji s SDP-om i lijevim medijima napadali referendum o braku. Nakon svega najavljuju kako će oni djecu poučavati kako da budu aktivni građani.

Hoće li nametati LGBT agendu?

Podsjetimo, u programu Tomislava Tomaševića važnu ulogu ima tzv. “rodna i LGBTIX jednakost”.

U programu ističu kako su “rodnom diskriminacijom i rodno uvjetovanim nasiljem (što uključuje i homofobiju, bifobiju, interfobiju i transfobiju), pogođene LGBTIQ+ osobe”, a Zagreb potom predstavljaju kao nesiguran grad.

“One (LGBT osobe op.a.) su sustavno gurane na margine društva te se nad njima učestalo vrši diskriminacija i nasilje, što pokazuju i europska i nacionalna istraživanja. Naime čak 64 % ispitanih doživjelo je neku vrstu nasilja na osnovi seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i/ili spolnih karakteristika, dok se na razini EU-a Hrvatska nalazi na visokom mjestu u gotovo svim kategorijama koje mjere homofobiju, transfobiju i bifobiju u društvu. Istraživanje raspoloženja građana i građanki EU-a prema pravima LGBTIQ+ osoba provedeno 2015. i 2019. godine pokazuje da je Hrvatska jedna od rijetkih država članica EU-a koja bilježi pad prihvaćenosti LGBTIQ+ osoba.

Zalažu se i za pobačaj i ističu kako će “osigurati obavljanje dostupnog i sigurnog pobačaja u bolnicama u vlasništvu Grada te pristup medikamentoznom prekidu trudnoće.”

Pozornost će staviti i na “osnaživanje organizacija i zajednica koje se bave pitanjima rodne i LGBTIQ+ ravnopravnosti u Zagrebu“.

Pružili bi i “gradske prostore za neprofitne organizacije koje se bave ljudskim i radničkim pravima te pravima žena i LGBTIQ+ osoba“.

S obzirom na sve ove jasne iskaze podrške LGBT i rodnoj ideologiji koju stranka Možemo izražava, opravdan je strah da će se i onim najmlađima u školama nametati ta ideologija.

Peternel: ‘Umjesto da obnavlja škole od potresa on u njih želi uvlačiti svoju ideologiju’

Prve reakcije člana Predsjedništva Domovinskog pokreta Igora Peternela zbog najave zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića (Možemo) o početku ideološkog preodgoja djece u zagrebačkim školama, prenosimo u cijelosti:

“Tomašević bi građanski odgoj u škole. Umjesto da obnavlja škole od potresa on u njih želi uvlačiti svoju ideologiju.
Maske padaju, a komunalni redari pretvaraju se u ideološke reformatore.
Na sve to sam upozoravao dok su mi se mnogi smijali! Ovo je tek uvod!”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.