Prosvjed pod nazivom “Moj izbor je antifašizam” održan u ponedjeljak na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, kojega je prijavila najveća hrvatska oporbena stranka, iznio je na vidjelo lijevi ekstremizam mnogih koji sebe nazivaju antifašistima.
”Ne želim živjeti u zemlji gdje Vlada i premijer javno toleriraju fašistička obilježja i to na mjestima pijeteta kao što je Jasenovac” rekla je Sandra Benčić iz nevladinih udruga. Istovremeno su se na skupu vijorile zastave s komunističkim obilježjima, zastave Hrvatske sa zvijezdom petokrakom iz vremena SFRJ te velik broj zastava Sovjetskog Saveza.
Od isticanja pojedinih neprimjerenih totalitarnih simbola, koje pokazuju nedoslijednost takozvanih antifašista, ogradili su se i neki članovi SDP-a, stranke-organizatorice skupa.
“Žalosno je bilo promatrati na što je antifašizam spao baš na Trgu žrtava fašizma”, kaže Marinko Jurasić iz Večernjeg lista, navodeći da “antifašizam to nije zaslužio, i to uz podršku 25 udruga i političkih stranaka”. Jurasić kaže kako ispadi tog ranga nisu ravni ni “najradikalnijem desničarskom skupu, za čije ekscese barem kakvo-takvo objašnjenje nudi pozamašna količina popijenog alkohola”, dok su “preksinoć u hrvatskoj metropoli sve glave djelovale vrlo trijezno”, pitajući se kakvog su smisla u takvom ozračju imale Bernardićeve riječi o vrijednostima Hrvatske, hrvatskog Ustava i Domovinskog rata.
Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci, udruga U ime obitelji uputila je priopćenje o porastu lijevog ekstremizma u Republici Hrvatskoj nizu međunarodnih institucija, a koje u cijelosti možete pročitati na našem portalu:
U ime obitelji informirala međunarodne institucije o porastu lijevog (komunističkog) ekstremizma u Republici Hrvatskoj
“Udruga U ime obitelji izražava zabrinutost što u modernoj hrvatskoj državi, 27 godina nakon pada komunizma, još uvijek postoje udruge, institucije i političke stranke koje veličaju i rehabilitiraju lik i djelo jugoslavenskog komunističkog diktatora i zločinca Josipa Broza Tita.
Upravo je Josip Broz Tito, kao diktator na čelu komunističkog režima u tadašnjoj Jugoslaviji, odgovoran za brojne zločine te sustavno kršenje ljudskih prava koje navodi točka 2. Rezolucije o nužnosti osude zločina totalitarnih komunističkih režima na međunarodnoj razini iz 2006. Pod komunističkim režimom učinjeni su brojni poslijeratni zločini u bivšoj Jugoslaviji – pokolj na Bleiburgu, križni putevi, masovna stratišta poput Hude jame, koncentracijski logori poput Golog otoka, progoni i ubojstva političkih protivnika i emigranata, itd. Jugoslavenski jednopartijski totalitarni sustav kršio je te ukidao građanske i političke slobode političkim neistomišljenicima, a vjerske slobode bile su uvelike gušene. Pravosuđe je bilo kompromitirano montiranim političkim procesima protiv neistomišljenika i tzv. “državnih neprijatelja”, a zasigurno najpoznatiji takav proces bio je onaj usmjeren protiv kardinala Alojzija Stepinca koji je osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada te je lišen svih građanskih prava na 5 godina, a u zatvoru je sustavno trovan zbog čega je i preminuo. Sve ovo, ali i mnogo više od toga, svjedoči diktaturi Josipa Broza Tita koji je komunistički režim u bivšoj Jugoslaviji koristio za počinjenje brojnih zločina i sustavno kršenje ljudskih prava”, isticala je udruga tada.
Obraćajući pozornost na nemile scene s ovotjednog zagrebačkog skupa, postavlja se pitanje koliko će vremena biti potrebno da u Hrvatskoj konačno zažive vrijednosti demokracije i osude svakog oblika totalitarizma.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/vecernji.hr
