Inicijativa tri mora – što je to i kako je sve počelo?

Foto: Krzysztof Sitkowski, commons.wikimedia.org

Za nekoliko dana Estonija će biti domaćin virtualnog summita Tri mora, na kojemu će nekoliko šefova država Srednje i Istočne Europe, američki državni tajnik Mike Pompeo, predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier, izvršna potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager i poslovni čelnici razgovarati o budućnosti Srednje i Istočne Europe. Summit je usredotočen na nova ulaganja i koncept pametne povezanosti kako bi se osiguralo da regija Tri mora i dalje pokreće gospodarski rast u Europi. Republika Hrvatska, je uz Poljsku, glavni suosnivač te Inicijative.

Na summit je pozvan i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, no, on na njemu neće sudjelovati. Umjesto njega, Hrvatsku će predstavljati ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Vlada je na posljednjoj sjednici donijela odluku o ulaganju do 20 milijuna eura u Investicijski fond Inicijative triju mora, a ministar Gordan Grlić Radman najavio je da će se summit te inicijative održati u ponedjeljak.

Za Hrvatsku je relevantna zbog izgradnje LNG terminala na Krku, koji će se plinovodnom mrežom spojiti s već izgrađenim terminalom u Poljskoj.

Ukupna vrijednost projekta izgradnje LNG terminala na Krku je 233 milijuna eura, od čega je nešto više od 101 milijun eura osiguran iz bespovratnih sredstava Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

„U dogovoru s Predsjednikom Republike, Hrvatsku će predstavljati ministar vanjskih i europskih poslova. Predsjednik Republike smatra kako je u ovom trenutku zastupljenost Hrvatske na razini ministra vanjskih i europskih poslova odgovarajuća razina“, odgovorili su iz ureda Predsjednika RH.

> Summit Inicijative Tri mora bit će bez prisustva njenog suosnivača – Hrvatske

Kako je sve počelo?

Inicijativa tri mora po prvi je put predstavljena u Dubrovniku, u kolovozu 2016. kao politička platforma integriranja srednje i istočne Europe, a kroz konkretne projekte energetskog, prometnog i telekomunikacijskog povezivanje država članica EU smještenih između Jadrana, Baltika i Crnog mora: Hrvatska, Slovenija, Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska i Bugarska.

„Inicijativa Jadran – Baltik – Crno more predstavlja 28% teritorija EU i 22% njezina stanovništva, ali svega 10% GDP-a zbog čega bi države članice ove incijative svoj gospodarski uspon trebale pospješiti izgradnjom prometnih koridora i modernom prometnom infrastrukturom, naglasila je tada Kolinda Grabar Kitarović, hrvatska predsjednica. Energija, promet, telekomunikacije tako su se našli u fokusu nove geopolitičke vizije Europe, pri čemu je LNG terminal na Krku dobio status europskog prioritetnog projekta kao ključno ishodište za veliki energetski koridor prema Baltiku kojim je moguće ostvariti energetsku neovisnost EU-a o ruskom plinu. U Dubrovniku je poljski predsjednik, Andrzej Duda tada, u sklopu Inicijative, predstavio i dva prometna koridora: Via Carpatia (povezivanje Baltika preko Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske s Grčkom) i Via Baltica (povezivanje Baltičkih država, opet preko Poljske, europskim koridorima do Hrvatske i Jadranskog mora), piše geopolitka.news

Stoga “Inicijativa tri mora” ne može imati veze s “poljskim imperijalizmom”. Prije bi se moglo,  kolokvijalnim rječnikom govoreći, raditi o srednjoeuropskom antiimperijalizmu vis–à–vis Njemačke i Rusije koji su Poljska i druge zemlje ovog dijela svijeta skupo platile tijekom povijesti.

Inicijativa tri mora – „tutorstvo“ SAD-a?

Nije potrebno negirati jer je više nego očigledno da ta ideja ima podršku SAD-a kao protuteža zajedničkom njemačkom (prvenstveno) i ruskom utjecaju u ovom vitalno važnom dijelu svijeta. Taj dio svijeta je uklinjen između ove dvije velesile, a već je više puta bio prostor „napucavanja“ ove dvije europske velesile. Za Poljsku je potpuno neprihvatljiv bilo kakav rusko – njemački savez koji je uvijek išao protiv nje, a posebno energetski. Stoga je vrlo privržena ideji snažne srednjoistočne Europe pod američkim patronatom i s vlastitom vodećom ulogom.

Poljaci shvaćaju da razjedinjena Srednja Europa nema šanse protiv centralističkog poimanja EU Angele Merkel, pa je poželjno (i Amerikancima vrlo korisno, naravno) „tutorstvo“ u ovom trenutku. Na drugoj strani je Hrvatska. Latentni sukob Hrvatske s Njemačkom je umnogome i nastao radi Bosne i Hercegovine, guranja građanskog unitarizma, a Njemačka radi mira u kući, vlastitih interesnih projekcija i zadovoljavanja tursko-bošnjačkih savezničkih interesa u BiH „prisiljena“ tako djelovati (na račun Hrvata). U prvi plan je izašlo i njemačko „tutorstvo“ i pacifikacija Srbije, kao i stajanje na stranu Slovenije u arbitražnom sporu oko Piranskog zaljeva.

Inicijativa tri mora – što znači za Hrvatsku?

Inicijativa tri mora ima i simboličko i stvarno značenje za Hrvatsku.  Hrvatska je vezana za Srednju Europu, 70 godina Jugoslavije u čiju se sferu utjecaja Hrvate uporno gura ne može izbrisati 1000 godina vezivanja za srednju Europu i zapadni kulturni krug.

Veliko značenje ovom inicijativom bi ponovno dobila potpuno zapuštena luka i grad Rijeka koja praktički propada već gotovo 100 godina. Ovim projektom, u sklopu LNG terminala u obližnjem Omišlju, došlo bi do revitalizacije i modernizacije pruge Rijeka- Zagreb-Budimpešta kao okosnice prometa na transverzali Baltik-Jadran, čime bi Hrvatsko Primorje profitiralo.

Hrvatska dobiva time da Rijeka postaje velika luka južne Europe, ali i lakši ulaz na tržište od 110 milijuna ljudi.

Ako ništa drugo, dobiva i to da ulazi u (prirodni) savez s državama i narodima kojoj joj neće negirati postojanje i identitet, te zveckati svako malo oružjem nad glavom.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr