Istražitelji zainteresirani za Kuščevićevu imovinu: Ovo je 8 pitanja na kojih treba odgovoriti

Za imovinu ministra Lovre Kuščevića su se osim medija zainteresirali i istražitelji. Kako Večernji list doznaje iz izvora bliskih istrazi, provode se izvidi. To znači da se prikuplja sva potrebna dokumentacija te istražuje ima li u Kuščevićevim postupcima elemenata kaznenog djela. Njegova imovina, neslužbeno se doznaje, pod lupom je bila i 2010. kada se također provjeravalo kako ju je stekao. Kako su te provjere okončane, nije poznato.

Pitanje je ima li u načinu na koji je Kuščević stekao imovinu i elemenata nekog kaznenog djela? U slučaju kupnje pa prodaje poslovnog prostora u Supetru mogao je znati da tu nekretninu kupuje puno jeftinije nego što ju je tvrtka Kuščević d.o.o. platila pa ju je više nego dvostruko skuplje prodao. Pitanje je ostaje li ta transakcija samo u zoni amoralnosti ili se može postaviti i pitanje kaznene odgovornosti ako mu se može dokazati da je pri tomu znao kako se to čini da bi se izbjeglo namirenje tvrtke Kuščević d.o.o. odnosno njezinih vjerovnika. U svakom slučaju Lovru Kuščevića od prošlog tjedna istražuje i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

Kuščević mora odgovoriti na ova pitanja

Premijer Andrej Plenković s ministrom Lovrom Kuščevićem prošao je sve “papir po papir” dokumentaciju i napise te je zaključio da je jedini ministrov “krimen” što je propustio dvije nekretnine upisati u katastar, a to ne dovodi u pitanje njegov politički i ljudski integritet. “Sve ostalo je u imovinskoj kartici”, rekao je i prokomentirao kako je to samo nastavak napada na ministre koji traju pet mjeseci. O podrijetlu napada je rekao: “Uvijek postoje sufleri, i, naravno, dobar novinarski rad, no sufleri su dosta bitni s namjerom destabilzacije, destrukcije i rušenja”. Dvojbeno je jesu li premijeru bili poznati svi detalji slučaja u kojem se ni Kuščević ne snalazi. Premijera je trebao brifirati netko neutralan, a ne subjektivni Kuščević, netko tko je detaljno poput novinara proučio njegove imovinske kartice, zapise u zemljišnim knjigama, poslovne podatke, parničnu presudu… Ovako je rezultat Plenković – Kuščević analize površan ili pristran. Evo na koja je pitanja ministar trebao odgovoriti, piše Marinko Jurasić za Večernji list.

1. Je li ministar Kuščević u imovinsku karticu unio beskamatnu pozajmicu svoga punca?

Ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene imovinskog stanja, prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa dužnosnici su dužni o tome podnijeti izvješće Povjerenstvu “istekom godine u kojoj je promjena nastupila”. Ministar Kuščević propustio je na kraju 2012. upisati, ali ni u imovinskoj kartici od 29. kolovoza 2013. nije upisao, da je od svoga punca Ante Žuvića pozajmio 120.000 eura koje se obvezao “beskamatno” vratiti 1. siječnja 2023., ali je to vratio već 28. kolovoza 2013. Naime, taj podatak može se naći u zemljišnoknjižnom zapisu za poslovni prostor u Supetru koji je ministar kupio 2010. čini se za milijun kuna od tvrtke Kuščević d.o.o., u kojoj je tada direktor bio Ante Žuvić. Je li premijer pitao Kuščevića zašto je taj financijski poklon zatajio u svojim imovinskim karticama.

2. Je li Kuščević mogao znati za dugove tvrtke u kojoj je bio direktor i je li to razlog što mu punac jeftino prodaje poslovni prostor?

Kuščević je znao da je kao direktor Kuščevića d.o.o. poslovni prostor u Supetru plaćen 210.000 eura, a i da je tvrtka 2005., do kad je on bio direktor, počela poslovati s gubitkom (tada 96.000 kuna, pa 2006. 264.500 kn…), to više jer je tek 2010. prestao biti član uprave, pa zar se nije pitao zašto mu punac tu nekretninu prodaje puno jeftinije. Odnosno je li razlog tomu da se onemogući namirenje vjerovnika tvrtke, koja je na koncu 2012. otišla u stečaj s milijun kuna duga dobavljačima i 300.000 kuna državi. Je li to bilo dostojno načelnika općine? Zbog toga se kupci kuhinjskog namještaja nisu mogli namiriti, a parnicu protiv Lovre Kuščevića i Kuščevića d.o.o. izgubili su zbog formalnopravnih razloga

3. Zašto u imovinskoj kartici ne spominje založno pravo na 210.000 eura i primitke za prodaju poslovnog prostora Svpetrvsu?

Tri godine kasnije Kuščević je taj prostor prodao tvrtki Svpetrus za 301.000 eura, ali na kraju te godine o prodaji nije izvijestio Povjerenstvo. Premda još uvijek ima upisano založno pravo u iznosu od 210.000 eura, u imovinskoj kartici potkraj 2018. ne navodi da ima založno pravo, niti spominje eventualne primitke koje mu je u obrocima trebao isplaćivati Svpetrvs. Jedino se u kartici iz 2016. spominje da na mjesečnoj razini ima 38.000 kuna primitaka od imovine. Mediji su otkrili i da je tri mjeseca nakon prodaje prostora u Supetru Kuščević kao načelnik općine obrazlagao općinskom vijeću Nerežišća zašto treba mijenjati prostorni plan uređenja i u korist Svpetrvsa.

4. Gdje je uzgajao kuniće i perad, čime pravda “općinsku kompenzaciju” koja mu je omogućila da na mjestu štale izgradi vilu?

Rješenje za građenje štale dobio je 2011., ali tek 15. siječnja 2016. podnio je izvješće kako bi štalu mogao “početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti…”. Dakle, to je tražio mjesec dana nakon što je općinsko vijeće Nerežišća donijelo “rješenje o ispravku greške” koje je omogućilo “kompenzaciju”, kako je u priopćenju objasnio Kuščević, da se na mjestu smrdljivih štala izgrade stambeni i poslovni prostori.

Kad je objekt izgrađen i je li uopće bio korišten kao štala ako je u siječnju 2016. kad je postao ministar tek podnio izvješće kako bi se štala mogla staviti “u pogon”!?

5. Ako je Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji 2012. poslao potvrdu o 11 pilića sorte “hrvatica” je li to učinio kako bi se bavio uzgojem autohtonih pilića za koji su se mogli dobiti poticaji?

U imovinskim karticama nema traga da su se Kuščević ili njegova supruga bavili poljoprivredom.

6. Je li premijer pitao ministra Kuščevića zašto u njegovim imovinskim karticama gospodarski objekt – štala ima vrijednost 200.000 kuna, istu kakvu je stavio i kad je na mjestu štale izgradio vilu?

Usporedbom kartica i kvadratura “gospodarskog objekta” i “kuće s okućnicom” proizlazi da ih Kuščević jednako procjenjuje!?

7. Zašto je ministar o porijeklu izvora financiranja svoje prve kuće jedno pisao u imovinskim karticama, a drugo 2009. rekao policiji?

Ministar se i 2009. morao zbog prijave očitovati o porijeklu svoje imovine pa je tada u pisanom izvješću policiji, koje je ovih dana dao objaviti, napisao da je tu kuću financirao svojom i supruginom ušteđevinom i plaćom, vjenčanim novčanim poklonima, financijskim poklonima svojih i supruginih roditelja te kreditom PBZ-a od 112.161 CHF, s tim da se ništa od toga ne spominje u imovinskim karticama već plaće, prihodi od samostalne djelatnosti, bankovni kredit i prodaja imovine.

8. Ministar je u prvoj imovinskoj kartici , koja je javno dostupna od lipnnja 2011., prijavio imovinu od 8,5 milijuna kuna, a 31. prosinca 2018. imovinu vrijednu 7,77 milijuna kuna!?

Kako je moguće da je Lovro Kuščević više stekao kao direktor propalog Kuščevića d.o.o. u kojem je imao godišnju plaću od 70.000 kuna, te zatim kao općinski načelnik oko 130.000 kuna godišnje do 2011., nego sve godine kasnije unatoč “uspješnim poslovnim potezima”, supruginom bavljenju turističkim iznajmljivanjem od 2015. godine i ministarskoj plaći!?