Na kraju prvog tromjesečja 2023. ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava iznosila je 81 milijardu eura ili 0,8 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, a u godinu dana povećanje iznosi tri posto, izvijestila je Hrvatska narodna banka.
U razdoblju od godine dana, financijska imovina kućanstava porasla je za 2,3 milijarde eura ili tri posto u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine.
Neto vrijednost imovine u godinu dana povećana za dva posto
Istodobno, financijske obveze kućanstava povećale su se na 22 milijarde eura, što je porast od 1,4 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, a u razdoblju od godine dana financijske obveze kućanstava povećale su se za 1,2 milijardi eura ili 5,5 posto u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine.
>U Hrvatskoj više od 500.000 ljudi živi u kućanstvima u kojima nitko ne radi
Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 58 milijardi eura ili 0,5posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, a 1,2 milijardi ili 2,0 posto više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine.
Tako je netovrijednost tog sektora, koja pokazuje trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020., ponovno blago porasla nakon smanjenja u prvom i četvrtom tromjesečju 2022. godine.
HNB pritom napominje da se kategorija sektor kućanstava ne odnosi samo na kućanstva, nego i na neprofitne institucije koje služe kućanstvima, primjerice udruge građana.
U okviru statistike financijskih računa, HNB trenutačno objavljuje samo podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku.
Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, priljevi na osnovi izdanih vrijednosnica). Ukupne financijske obveze pritom uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.
Smanjenje stanja imovine i obveze gospodarstva u odnosu na BDP
Financijska imovina hrvatskog gospodarstva na kraju prvog tromjesečja 2023. iznosila je 401 milijardu eura, što je povećanje od 6,2 milijardi u tom tromjesečju i povećanje od 31,8 milijarde u razdoblju od godine dana.
>Dr. sc. Andrej Grubišić za Narod.hr: ‘Država je hobotnica koja cijelo vrijeme raste, nezasitno uzima iz gospodarstva i nezasitno troši’
Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 422 milijardi eura, a povećale su se za 9,6 milijardi u tromjesečju, odnosno za 30,7 milijardi u razdoblju od godine dana.
U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju prvog tromjesečja 2023. iznosila je 579 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 10,7 postotnih bodova u tom tromjesečju i smanjenje od 37,3 postotna boda u razdoblju od godinu dana.
Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP smanjile su se za 6,8 postotnih bodova u tromjesečju i za 43,7 postotnih bodova u godinu dana, te su na kraju prvog tromjesečja 2023. dosegnule razinu od 609 posto godišnjeg BDP-a.
Time se nastavilo smanjivanje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u drugom tromjesečju 2021. zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na evidentan rast tromjesečnog BDP-a.
Ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća na kraju prvog tromjesečja 2023 iznosila je 115 milijardi eur, što je 1,8 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja.
Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 172 milijarde eura, što je rast od 2,9 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je smanjenje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na –57 milijardi eura, što je za 5,2 posto manje nego na kraju prethodnog tromjesečja.
