(UŽIVO) Gregurić: Nemojte meni tovariti na leđa malverizacije iz privatizacije

Foto: Fah

Saborsko Istražno povjerenstvo za Agrokor nastavlja s radom.

Prema predloženom dnevnom redu 4. sjednice toga povjerenstva iskazi svjedoka, odnosno njihovo saslušanje, bit će po sljedećem rasporedu – Franjo Gregurić u 10 sati, Zdravko Mršić u 11 sati, Jurica Pavelić u 12, a Zlatko Mateša u 13 sati, javlja HRT.

Gregurić: Nemojte meni tovariti na leđa malverizacije iz privatizacije

Nikola Grmoja upitao je Gregurića kada je postao član HDZ-a. Gregurić je kazao da je to vrlo interesantno pitanje te da ako je to centar ispitivanja ovoga povjerenstva vezano za Agrokor onda to pitanje s ovim nema nikakve veze.

Orsat Miljenić izjavio je da nije na svjedoku da komentira pitanja, ali da pitanja budu povezana s temom.

Milijan Brkić izjavio je među ostalim da se ovdje ne istražuje politička stranka.

Ne znam što je sporno u tome ako istražujemo spregu politike i Agrokora, politike i gospodarstva, kazao je Grmoja. Ako pitam nekoga tko je bio hrvatski premijer kada je ušao u političku stranku mislim da je namjera sasvim jasna. Ne znam što je tu problematično. Ako bi gospodin Brkić volio da gospodin Gregurić nije član HDZ-a, da se ne zna kada je u njega ušao, to nije moj problem, rekao je Grmoja.

Gregurić je potom kazao da je u HDZ primljen 1990. godine, na prijedlog bivšeg predsjednika Franje Tuđmana.

Grmoja je zatražio da Gregurić, kao gospodarstvenik, iznese svoje viđenje okolnosti koje su prethodile donošenju zakona o pretvorbi. Vi tada niste bili premijer, ali ste bili savjetnik predsjednika za gospodarstvo, sjedili ste i u Nadzornim odborima najjačih tvrtki, a bili ste i direktor u Ini. Što se u tom razdoblju događalo i zašto je u toj pretvorbi crna mrlja, rekao je Grmoja.

Gregurić je potom kazao da je bio potpredsjednik u Manolićevoj Vladi. Nakon toga sam imenovan predsjednikom Vlade. Za čitavo to vrijeme, 1991. i 1992. vodili smo brigu o tome kako da Hrvatska stvarno dobije svoju samostalnost,. međunarodno priznanje i da počne živjeti svojim punim životom, kazao je.

Naš zadatak je bio kako osigurati dovoljno za prognanike i izbjeglice, kako doći do međunarodnog priznanja, kako vojsku naoružati i prehraniti čitavo to vrijeme, rekao je Gregurić. Taj period, 1991. i 1992., nije bio usmjeren na bilo koji proces koji bi imao veze s tom Vladom i njezinim odlukama da se privatizira ova ili ona tvrtka. Što se tiče nadzornih odbora, ja sam u njima bio nakon toga, poslije 2000. godine. U svim tvrtkama u kojima sam bio, nijedna nije propala -počevši od IGH, pa čak i Ine.

Kada sam otišao iz politike počeo sam se opet baviti ovim poslom koji sam radio i prije, izjavio je Gregurić.

Nisam nikada, niti u Ini, niti u bilo kojoj drugoj tvrtki, sudjelovao u bilo kojem procesu privatizacije, na način da sudjelujem u kupovini dionica pa da prodajem te dionice, kazao je.

Grmoja je potom izjavio da želi citirati Manolića koji je rekao: upravo je Gregurić kriv za pretvorbu. Za njegovog vremena se sve događalo. Odgovor treba tražiti kod vlade nacionalnog jedinstva koju je vodio Valentić, a Gregurić ima dosta grijeha u pretvorbi.

Na to je Gregurić rekao: žao mi je za gospodina Manolića. U njegovoj dobi pamćenje ga vjerojatno dobro služi, ali je pobrkao. Vladu nacionalnog jedinstv a je vodio Gregurić, a ne Valentić. S druge strane, želim reći da, dok je bio predsjednik Vlade, ja sam bio potpredsjednik za gospodarstvo. Točno je da je zakon donesen za vrijeme te vlade, a točno je i da sam ja kao potpredsjednik to obrazlagao. Točno je i to da je Manolić bio predsjednik vlade i da je prošao čitav taj postupak i vladu i Hrvatski sabor, na kome je donesen, izjavio je Gregurić.

Želim posebno istaknuti da privatizacija društvenih poduzeća traje do danas. I danas imate veliki broj poduzeća koja nisu privatizirana, dodaje.

Čitavo to vrijeme postoje organi koji su vodili brigu (Fond za privatizaciju, Ministarstvo za državnu imovinu). Svi procesi su dobili zeleno svjetlo kod tih organa. Drugo je pitanje jesu li se u tim procesima pojavljivali pravi, sposobni, poslovni ljudi koji bi mogli učiniti nešto više, kazao je Gregurić.

Danas vi možete za svaku firmu, koja djeluje unutar Agrokora, vidjeti na sudu kada je registrirana, tko je vlasnik itd. Ako mislite na dio političke odgovornosti za taj posao, ja mislim da moja politička odgovornost za to jesam li dobro vodio taj posao za koji sam bio odgovoran, a to je Vladu 1991. i 1992., za vrijeme rata.

Iz vaših intervjua vidi se da vi praktički stalno govorite da se ništa sporno nije dogodilo u privatizaciji, osim što su neki bili nedorasli ulozi koja im je pripala. Znači, bili su nesposobni, izjavio je Grmoja.

Slažem se da je u pretvorbi i privatizaciji bilo malverzacija. To se ne može osporiti. Nemojte to tovariti meni na leđa. Razgovarajte s onima koji su u to vrijeme radili, koji su imali mehanizme da kontroliraju je li postupak izvršen pravilno ili nije. Ima ovdje dosta pravnika koji znaju da se taj postupak mogao i trebao kontrolirati, dodaje Gregurić.

U vrijeme dok sam ja bio na čelu vlade nijedna privatizacija ovoga tipa nije provedena. Mislim da nijedna nije niti provedena 1991. godine, pa do kolovoza 1992. godine, kazao je.

Osim toga, svake 2-3 godine su Hrvatskom saboru bili davani izvještaji o tome kakvi su rezultati i utjecaj privatizacije. Prema tome, dokumentacija postoji i nemojte mene pitati za komentar, jer imate ljude koji na to mogu odgovoriti, istaknuo je Gragurić.

Slažem se da me prati istočni grijeh kada se govori o privatizaciji, ali on je stvoren čitavim nizom godina, a vi nemate nigdje nijednog argumenta za koji bi ja trebao odgovarati zato što je neka privatizacija provedena ovako ili onako. Zakon je donesen, nekoliko puta je mijenjan i nadopunjavan. Imate izvještauje tih organa koji su bili zaduženi za kontrolu, kao što imate i izvještaj saborskih sjednica, dodaje Gregurić.

Nema potrebe za nikakvim uznemiravanjem. Ako vi smatrate da vi niste odgovorni, onda je vaš zadatak da nama kažete tko su ti koji su odgovorni. Ne može biti da su svi krivi, a na kraju nitko nije kriv u ovoj priči. Vi sad prebacujete odgovornost na saborske zastupnike. Molim vas imena ljudi koji su odgovorni za ovo što se događalo, rekao je Grmoja. Vi ste bili na najistaknutijim pozicijama u ovoj državi, dodaje.

U Nacionalu vas 1996. godine novinar pita: Je li istina da Ivica Todorić, vlasnik Agrokora, je dobio više od 350 milijuna maraka kredita samo Zagrebačke banke. To mu je omogućeno jer je u određenom trenutku to odgovaralo nekim političkim snagama. Što općenito mislite o poduzetnicima koji su se strašno obogatili u kratkom roku? Vi mu odgovarate: Svi naši poduzetnici politički su neutralni. Uzmimo za primjer gospodina Biondića, mladog menadžera koji govori nekoliko stranih jezika… Dakle, vi uopće ne odgovarate na pitanje. Tu se pokazuje vaša politička odgovornost. Nakon saznanja o tome što se događalo, vi u intervjuu uopće ne želite govoriti o tome, rekao je Grmoja.

Zanima me tko je odgovoran za te kredite. Kako je moguće da nitko nije odgovarao za nenamjensko trošenje kredita, a vi ste bili jedna od ključnih osoba u Vladi i vladajućoj većini, dodaje Nikola Grmoja.

Izgleda da sam ja svemogući. Sve sam znao i sve sam mogao, dodao je Gregurić. Ova vaša pitanja odnose se na organizacije koje su zadužene za kontroliranje poslovanja. Pripisivati meni da imenujem nekoga – koga. Imate podatke sa sjednica Sabora i Agencija za privatizaciju. Tražite tamo te podatke, a nemojte od mene očekivati. Dovodite me u poziciju da dajemo odgovore na temelju novinskih napisa.

Jeste li vi doveli Ivicu Todorića u Marićev prolaz u Zagrebu, pitao je Grmoja. Nisam niti sam sudjelovao niti u jednoj poslovnoj akviziciji gospodina Todorića i Agrokora, odgovorio je.

Ivicu Todorića poznajem iz poratnog perioda. Ali vam opet tvrdim da ni u jednoj poslovnoj transakciji, kojom je Ivica Todorić dolazio do bilo koje imovine, nisam sudjelovao ni na koji način, rekao je Gregurić.

Razočaran sam time što se dogodilo u vezi s Agrokorom. Ali imam pozitivno mišljenje za one firme koje je Todorić uspio dići, posebno u proizvodnji. Dio u mesnoj industriji i poljoprivredi vjerojatno bi bio lošiji da on nije ušao tamo, rekao je Gregurić.

Grmoja je potom uzvratio kako je nemoguće da on ništa o tome nije znao. Nemoguće je da niste znali da Todorić kupuje ratom uništene tvrtke – zadarsku sojaru već 1992. godine, Jamnicu 1993. godine. Gregurić potom uzvraća da je Grmoja u pravu kada tvrdi da je on bio savjetnik predsjednika Tuđmana, ali za Bosnu i Hercegovinu.

Prijenos možete gledati ovdje:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt