Tko je Franjo Gregurić, nekadašnji predsjednik vlade, koji zagovara veliku koaliciju?

Zagreb, 15.11.2017 - Sjednica saborskog Istražnoga povjerenstva za Agrokor. Na fotografiji bivši premijer Franjo Greguriæ tijekom svjedoèenja. foto HINA/ Denis CERIÆ /dc

Franjo Gregurić, koji je od 1991. do 1992. obnašao dužnost hrvatskog premijera, u nedavnom je intervjuu za Glas Istre kazao kako je zagovornik velike koalicije u Hrvatskoj danas.

“Zagovornik sam velike koalicije i ne razumijem tu tvrdoglavost da nitko ne želi ni sa kim sjesti i razgovarati. Mnogi tvrde da je to nemoguća misija, a ja i dalje mislim da bi velika koalicija bila korisna za Hrvatsku. To me nitko ne može razuvjeriti pa ću možda kao Don Quijote i Sancho Panza umrijeti, a to neće biti ostvareno. Ako velika koalicija može funkcionirati u Njemačkoj, zašto ne bi mogla i kod nas”, smatra nekadašnji hrvatski premijer, koji se prisjetio kako je funkcionirala Vlada nacionalnog jedinstva koju je on vodio:

“Vlada nacionalnog jedinstva bila je prva velika koalicijska vlada a nastala je, prije svega, zbog ratne opasnosti koja se nadvila nad Hrvatskom nakon proglašenja samostalnosti u Hrvatskom saboru i neizvjesnosti raspada bivše Jugoslavije. Sve parlamentarne stranke, njih sedam, potpisale su sporazum kojim se u devet točaka zahtijeva rad na očuvanju cjelovitosti i neovisnosti Republike Hrvatske. Pregovori o sastavu Vlade i ovom sporazumu vođeni su i dovršeni u nekoliko dana jer okolnosti nisu dopuštale više vremena.

Sporazum su potpisale tada i danas dvije najjače stranke, HDZ i SDP. U dvije godine i mjesec dana uspjeli smo doći do međunarodnog priznanja Hrvatske, a u ljeto iste godine primljeni smo u Ujedinjene nacije.”

Gregurić: Manolićevo je svjedočenje neodgovorna i neumjerena neistina

Plenković o Greguriću i ostalima kao mentorima: Nadam se da političari iz Mosta ne misle baš sve što izgovaraju

Franjo Gregurić: Dobro je da se pojavio Most

Gregurić: Nemojte meni tovariti na leđa malverizacije iz privatizacije

Josip Manolić optužio Gregurića i Valentića: O privatizaciji postoje dokumenti

Tko je Franjo Gregurić?

U nastavku donosimo neke informacije o Franji Greguriću.

Franjo Gregurić rođen je u Loboru 1939., a prije 1990. bio je zaposlen na rukovodećim mjestima u državnom poduzeću Astra. Dana 17. srpnja predsjednik Tuđman postavio ga je, kao člana HDZ-a, za trećeg predsjednika Vlade te je on na tom mjestu ostao do kolovoza 1992. Nakon parlamentarnih izbora 1992. prelazi u Sabor. Vlada koju je vodio bila je Vlada nacionalnog jedinstva, tj. bila je sastavljena od predstavnika svih najvećih političkih stranaka u zemlji.

Franju Gregurića često se spominje u kontekstu procesa privatizacije. Neki ga okrivljuju za negativnu ulogu u privatizaciji koja je dovela do velike pljačke Hrvatske, dok neki tvrde da odgovornost za loše procese privatizacije nije na njemu. On sam tvrdi da je prioritet njegove vlade bio osigurati hrvatsku samostalnost i međunarodno priznanje, obranu zemlje i zbrinjavanje prognanika i izbjeglica, dok se privatizacijom nije bavio.

Što je govorio o privatizaciji pred povjerenstvom za Agrokor?

O toj temi imao prilike govoriti ne tako davno, u sklopu djelovanja saborskog povjerenstva za Agrokor, pred kojim je svjedočio. Tom je prilikom, u gotovo dvosatnom svjedočenju pred povjerenstvom, kazao kako nikada nije sudjelovao ni na kakvom sastanku na kojem bi se govorilo o privatizaciji, pa tako ni poduzeća u sklopu koncerna Agrokor, nije bio dio nijedne poslovne akvizicije Ivice Todorića, nije sudjelovao u bilo kojoj privatizaciji, niti je bio u nadzornom odboru bilo koje tvrtke iz koncerna.

Mostov Nikola Grmoja tada je zatražio da Gregurić, kao gospodarstvenik, iznese svoje viđenje okolnosti koje su prethodile donošenju zakona o pretvorbi. “Vi tada niste bili premijer, ali ste bili savjetnik predsjednika za gospodarstvo, sjedili ste i u Nadzornim odborima najjačih tvrtki, a bili ste i direktor u Ini. Što se u tom razdoblju događalo i zašto je u toj pretvorbi crna mrlja”, rekao je Grmoja.

Gregurić je potom kazao da je bio potpredsjednik u Manolićevoj Vladi. “Nakon toga sam imenovan predsjednikom Vlade. Za čitavo to vrijeme, 1991. i 1992. vodili smo brigu o tome kako da Hrvatska stvarno dobije svoju samostalnost,. međunarodno priznanje i da počne živjeti svojim punim životom”, kazao je.

“Naš zadatak je bio kako osigurati dovoljno za prognanike i izbjeglice, kako doći do međunarodnog priznanja, kako vojsku naoružati i prehraniti čitavo to vrijeme”, rekao je Gregurić. “Taj period, 1991. i 1992., nije bio usmjeren na bilo koji proces koji bi imao veze s tom Vladom i njezinim odlukama da se privatizira ova ili ona tvrtka. Što se tiče nadzornih odbora, ja sam u njima bio nakon toga, poslije 2000. godine. U svim tvrtkama u kojima sam bio, nijedna nije propala -počevši od IGH, pa čak i Ine.”

Josip Manolić prozvao ga kao odgovornog za privatizacijsku štetu

Kao odgovornog za štetu koju je Hrvatska pretrpjela prilikom privatizacije, Gregurića je prozvao Josip Manolić, njegov prethodnik na mjestu predsjednika vlade i nekadašnji visokopozicionirani djelatnik UDB-e. Manolić je Gregurića prozvao u Nacionalu 2015., kada je rekao da on treba odgovarati po zapovjednoj odgovornosti jer je kao potpredsjednik Vlade bio zadužen za privatizaciju.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

“Kad je riječ o izjavi gospodina Manolića o odgovornosti za donošenje Zakona o privatizaciji društvenih poduzeća i pratećeg Zakona o Fondu za privatizaciju u Hrvatskom saboru – istina je da sam kao resorni potpredsjednik bio predlagač Zakona o privatizaciji na sjednici Sabora u prvom kvartalu 1991., nakon što je Vlada pod predsjedanjem Josipa Manolića prihvatila prijedlog Zakona i uputila ga u saborsku raspravu i usvajanje. U Saboru je bila rasprava o prijedlogu zakona s amandmanima koje su predlagali saborski zastupnici. U pripremi donošenja zakona direktor Agencije za restrukturiranje i razvoj obavio je više od 30 javnih prezentacija i više od 700 konzultativnih sastanaka s predstavnicima komora, sindikata i velikih radnih organizacija. U raspravi je i naglašavana potreba donošenja tog zakona jer su bili na snazi postojeći savezni zakoni, a upravo smo zbog negativnih posljedica koje bi mogli imati u dijelu hrvatskog gospodarstva htjeli donijeti novi zakon. Vječno je pitanje je li trebalo donositi zakone o pretvorbi i privatizaciji 1991. godine, kada je rat već bio na vidiku, ili cijeli proces zamrznuti za neko novije doba. Svi smo očekivali da će rat u Hrvatskoj trajati kratko, no on se, nažalost, produljio do konačnog oslobođenja 1995. završnom akcijom Olujom.” – odgovorio je tada Gregurić na Monolićeve prozivke.

Manolić je Gregurića ponovno prozvao svjedočeći 2017. pred saborskim povjerenstvom za Agrokor. Tada je ustvrdio da su, kada je Franjo Gregurić postao predsjednik Vlade, otvorena vrata privatizaciji bez kontrole te je kazao da ne ne bi generalizirao da su Gregurić i Nikica Valentić odgovorni za kriminal u pretvorbi i privatizaciji, ali da su odgovorni u trenutku kada su bili na pozicijama. Također, što se tiče Gregurićeve uloge, Manolić je kazao da je imao dosta grijeha u pretvorbi i privatizaciji.

Manolićevo svjedočenje Gregurić je nazvao “potpuno neodgovornom i neumjerenom neistinom”.

To je jedna potpuno neodgovorna i neumjerena neistina, koju je iznio gospodin Manolić. Morao bi se upitati koji je njegov doprinos, jer je na kraju krajeva, kao predsjednik Vlade i predložio Zakon. Mogao je učiniti da se on ne primijeni, mogao je učiniti svašta, što je htio. Sad je naknadne pameti, puno pametniji nego onda kad je radio svoj posao kao predsjednik Vlade, izjavio je Gregurić Hini.

Gregurić: Nemojte meni tovariti na leđa malverizacije iz privatizacije

Prilikom kasnijeg ispitivanja Gregurića pred povjerenstvom za Agrokor, Mostov Nikola Grmoja rekao je da želi citirati Manolića koji je rekao: “Upravo je Gregurić kriv za pretvorbu. Za njegovog vremena se sve događalo. Odgovor treba tražiti kod vlade nacionalnog jedinstva koju je vodio Valentić, a Gregurić ima dosta grijeha u pretvorbi.”

Na to je Gregurić rekao: “Žao mi je za gospodina Manolića. U njegovoj dobi pamćenje ga vjerojatno dobro služi, ali je pobrkao. Vladu nacionalnog jedinstva je vodio Gregurić, a ne Valentić. S druge strane, želim reći da, dok je bio predsjednik Vlade, ja sam bio potpredsjednik za gospodarstvo. Točno je da je zakon donesen za vrijeme te vlade, a točno je i da sam ja kao potpredsjednik to obrazlagao. Točno je i to da je Manolić bio predsjednik vlade i da je prošao čitav taj postupak i vladu i Hrvatski sabor, na kome je donesen, izjavio je Gregurić.

Želim posebno istaknuti da privatizacija društvenih poduzeća traje do danas. I danas imate veliki broj poduzeća koja nisu privatizirana, dodaje.

Čitavo to vrijeme postoje organi koji su vodili brigu (Fond za privatizaciju, Ministarstvo za državnu imovinu). Svi procesi su dobili zeleno svjetlo kod tih organa. Drugo je pitanje jesu li se u tim procesima pojavljivali pravi, sposobni, poslovni ljudi koji bi mogli učiniti nešto više, kazao je Gregurić.

(…)

“Slažem se da je u pretvorbi i privatizaciji bilo malverzacija. To se ne može osporiti. Nemojte to tovariti meni na leđa. Razgovarajte s onima koji su u to vrijeme radili, koji su imali mehanizme da kontroliraju je li postupak izvršen pravilno ili nije. Ima ovdje dosta pravnika koji znaju da se taj postupak mogao i trebao kontrolirati”, dodao je Gregurić.

U vrijeme dok sam ja bio na čelu vlade nijedna privatizacija ovoga tipa nije provedena. Mislim da nijedna nije niti provedena 1991. godine, pa do kolovoza 1992. godine, kazao je tada Gregurić.

Izvor: narod.hr/jutarnji.hr