Ivana Petrović suautorica knjige ‘Diplomatski pečat – sasvim osobno’: ‘To su junaci jedne druge bojišnice’

Ove godine obilježava se 30 godina međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Hommage protagonistima tog vremena koji su sve svoje napore dali za međunarodno priznanje naše države i procesa koji su uslijedili, odat će se u knjizi “Diplomatski pečat – sasvim osobno”. Autori su Goran Bandov, Jelena Perleta i ivana Petrović.

“Diplomatski pečat – sasvim osobno” – autora Gorana Bandova, Jelene Perlete i urednice i novinarke Ivane Petrović – štivo je koje će na poseban način obilježiti tri desetljeća međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Goran Bandov, profesor na Sveučilištu u Zagrebu i koautor knjige “Diplomatski pečat – sasvim osobno”, kaže kako knjiga obuhvaća 105 osobnih priča hrvatskih diplomata. Doajena hrvatske diplomacije, kreatora hrvatske vanjske politike, predsjednika, premijera, bivših premijera, ministara vanjskih poslova, bivših ministara vanjskih poslova. Onih koji su kreirali hrvatsku vanjsku politiku posljednjih 30 godina.

“Diplomat nije samo ono što je uobičajeno u javnosti”

Na zanimljiv i potpuno osoban način, svi oni progovaraju o anegdotama iza scene i pričama s početka stvaranja naše države. Uz priče idu i popratne fotografije važnih susreta hrvatske diplomacije.

Jelena Perleta, novinarka i koautorica knjige dodaje kako se knjiga čita uz jutarnju kavu. O njoj se priča s prijateljima, kolegama, neprijateljima na poslijepodnevnoj kavi, a promišlja navečer. Uz dosad nepoznate djeliće hrvatske povijesti donosi i praktične savjete za svakodnevni život.

Izdavač knjige je Sveučilište u Zagrebu, a zainteresirat će i staro i mlado.

Mate Granić, bivši potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova naglašava kako je ova knjiga freska – i hrvatske vanjske politike i hrvatske diplomacije. Pojašnjava i da su temelje diplomacije stvorili ljudi različitih profesija: od pravnika, ekonomista, novinara, liječnika.

Veleposlanik Svjetlan Berković u Diplomatskom pečatu posebno ističe jedan aspekt:

“Životni prikaz. Diplomat nije samo ono što je uobičajeno u javnosti. Tu se o nekim stvarima dosta elitno govori. Ali postoje problemi, brojni. Vi mijenjate mjesta, supružnici su u problemu, djeca, to je ono što ja uvijek naglašavam studentima. Diplomacija je način života”, pojasnio je Berković.

Uz rektora, profesora Damira Borasa, uvodnu riječ za ovu knjigu su napisali predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.

105 priča diplomata

Reporterka i urednica vanjske politike Ivana Petrović rekla je za dnevnik.hr da se ideja za prikupljanje 105 priča diplomata rodila sasvim slučajno. Troje autora sjedilo je na kavi i pričalo. Pala je ideja da bi se za 30 godina međunarodnog priznanja Hrvatske moglo napraviti jedan zbir diplomatskih zapisa koji će ostati u diplomatskoj memoriji. Sastojat će se od kratkih, osobnih priča ključnih protagonista međunarodnog priznanja Hrvatske, ali i svih kasnijih procesa koji su uslijedili – završetka Domovinskog rata, završetka mirne reintegracije, pregovora s Europskom unijom, NATO savezom…

“Kad se sve to skupa zbroji, vidi se da je Hrvatska kroz tri desetljeća imala nekoliko velikih izazova kroz koje nije lagano prolazila, ali koje je vrlo uspješno savladala. Ono što mi je osobito drago je što imamo priče naših doajena – i ministara i veleposlanika i konzula, danas 80-godišnjaka. Njihovi zapisi ostaju trajni u ovoj knjizi”, naglasila je Petrović.

Na pitanje po čemu se ove priče razlikuju od onoga što smo do sada imali priliku čuti, Petrović je rekla da priče nisu duge. Svaka od njih ima svoj šarm, ali svaka ima i duboku, kvalitetnu misao koja je išla na dobrobit Republike Hrvatske.

Petrović: “Diplomacija je tada bila visokomotivirana”

Istaknula je i kako je, dok je uređivala knjigu, dobila dojam kako je ta diplomacija bila visokomotivirana. Posebno u prvom desetljeću priznanja, završetka Domovinskog rata i mirne reintegracije.

“To su ljudi koji su junaci jedne druge bojišnice koja u hrvatskoj javnosti nije dovoljno valorizirana i zbog toga smo napravili ovu knjigu. Bez te bojišnice, njihova znanja i njihova nerijetkog hodanja po žici, njihovih vještina, umijeća, obrazovanja – svega onog što su uložili u jednu malu – 1991. godine nepriznatu malu zemlju koja se već kupala u krvavom ratu – rekla sam ‘svaka vam čast’, oni su ovu knjigu zaslužili, kao i puno veću pozornost hrvatske javnosti od one koju imaju sada”, naglasila je Ivana Petrović.

Otkrila je i da primjerice veleposlanik Jakša Muljačić piše o uspostavi diplomatskih odnosa iz konjušnice. Naime Ministarstvo je tada bilo u Visokom, a on u zgradi koja je nekad bila konjušnica. Veleposlanica Ljerka Alajbeg spominje Washingtonski sporazum i bečke šnicle. Nadbiskup Nikola Eterović piše o labirintu odluka kada je Papa Ivan Pavao Drugi odlučio ići u međunarodno priznanje Hrvatske i Slovenije….