U nedjelju 29. prosinca održat će se 8. izbori za predsjednika Republike Hrvatske. Osam je kandidata. Koja otvorena pitanja čekaju sljedećeg hrvatskog predsjednika? Što je za Hrvatsku ključno u području vanjske politike? U sigurnosno izazovnim vremenima koji su prioriteti vojske? Kako javnost percipira ulogu predsjednika?
Odnos EU-a i Hrvatske prema Ukrajini
Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu komentirao je odnos Europske unije prema Ukrajini. Rekao je kako je unutar EU-a dosta različitih razmišljanja i da EU nema zajednički stav.
– Određene države unutar EU-a predvode stav da bi podrška prema Ukrajini trebala biti puno snažnija nego što je ona u ovom trenutku. A postoji i cijeli niz država koje su spremne potapšati Ukrajinu po ramenima, ali nisu spremne ići korak dalje. Vidjet ćemo u kojem će se smjeru EU usmjeriti, ali ono što je sigurno bitno je da EU u ovim trenutcima radi određene korake. Tu govorimo o predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu, koji vrlo intenzivno pokušava nametnuti ideju da Europa je odgovorna za Ukrajinu i situaciju u Ukrajini, i na neki način to prezentirati i budućem predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, vjerojatno očekujući da će Donald Trump tražiti neka brža rješenja za Ukrajinu nego što u ovom trenutku se čini da će se događati, rekao je.
Na pitanje koje bi se odluke, kada je Ukrajina u pitanju, mogle naći pred Hrvatskom Bandov je rekao da je to pitanje podržavamo li i u kojem obliku Ukrajinu.
– Počinju prilično ozbiljni razgovori o tome, ako i kada dođe do mira i kada se uspostavi mir, tko će biti one mirovne snage koje će osiguravati mir. Vrlo intenzivno se razgovara o tome da bi to mogle biti europske snage. A tko će biti unutar tih europskih snaga, u ovom trenutku nije jasno. Hoće li Hrvatska tu imati određenu ulogu ili ne, to je sigurno jedno od ključnih pitanja za Hrvatsku što se tiče Ukrajine, i u kojem formatu može Hrvatska dati svoj doprinos da se osigura mir u Europi, rekao je.
Pitanje sigurnosti
Mirko Šundov, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske osvrnuo se na pitanje sigurnosti.
– Kada sam bio vojni predstavnik Hrvatske u Vojnom odboru EU i NATO-a, u to vrijeme je EU imala koncept borbenih skupina koji nikad nije upotrijebila. On je bio dobro razrađen, čak smo imali dobre vježbe. Vojni odbor EU-a tada je predlagao da se te borbene skupine upotrijebe, da bude puno većih vježbi, međutim, tadašnji europski političari promišljali su da neće nikada biti rata i da nema potrebe, pa je tim borbenim skupinama bila uskraćena i politička volja, ali i financijska potpora, prisjetio se.
>U Saboru rasprava o povjerenju Plenkoviću, proračunu, NSATU, ustavnim sucima
Kad je riječ o Hrvatskim prioritetima Šundov kaže:
– Maksimalno se uključiti i sudjelovati u pripremi i provedbi NATO-ovih i od Europske unije sigurnosno-obrambenih koncepata. Zatim planski, organizirano i snažno provoditi sveobuhvatne sigurnosno-obrambene pripreme na nacionalnoj razini i za civilno građanstvo i za sigurnosno-obrambeni sustav. Tu prije svega mislim na osposobljavanja na svim razinama, kako provedbenoj, tako i upravljačkoj i isto tako na državnoj razini, ali i na razini lokalne uprave i samouprave. Isto tako, vjerujem da je važno i prioritetno iskoristiti sav industrijski potencijal koji ima Hrvatska kako u državnom, tako i u privatnom vlasništvu za proizvodnju potrebite opreme – primjerice, zaštitne maske za djecu, zaštitne maske za građanstvo, ali i ostale opreme koja je potrebna, kao i naoružanje, ističe.
Smatra i kako bi bilo mudro ustrojiti oko 50.000 stalno spremnih snaga Hrvatske vojske koje se mogu upotrijebiti za obranu dok savez ne počne djelovati.
Uloga predsjednika
Smiljana Leinert Novosel, komunikologinja objasnila je ulogu predsjednika u političkom sustavu.
Rekla je da je predsjednik uvijek simbolička figura koja u svakom društvu znači jedan vrh političke vlasti, ali ne toliko moći, ovisno o tome kakav je sustav.
– Mislim da je to još uvijek istaknuta i vrlo važna pozicija koja prije svega služi da bude korektiv nekih zbivanja u društvenoj zajednici, da u suglasju s drugima promišlja opcije koje su na dijelu, koje bi mogle biti interesantne i da u tom pogledu prije svega bude ono što ljudi obično kažu – osoba od povjerenja, rekla je,
Ističe i važnost komunikacije i dijaloga u vođenju kriznih situacija.
– U krizama predsjednici trebaju znati umiriti atmosferu, unositi smirenost i želju za racionalnom analizom i dolaženjem do najboljih rezultata koji su mogući. To su neke osobine koje bi bilo poželjno da imaju predsjednici u svijetu, da shvate da ne mogu funkcionirati samostalno, da moraju uvijek funkcionirati u dogovoru, u razgovoru s drugima, istaknula je, te dodala kako je čula podatak da u zadnjih 5-6 godina najveći državnici svijeta uopće međusobno ne komuniciraju.
>Bitka za Pantovčak: S ovim sloganima kandidati kreću u utrku za vaše glasove
Vanjska politika i prvi susjedi
Goran Bandov ističe kako su prvi susjedi najbitnija vanjska politika.
– Odnos prema BiH je za Hrvatsku puno više nego vanjska politika. Jedan dio građana Republike Hrvatske ima svoje korijene u BiH i ta veza je puno dublja od same vanjske politike. I nama je sigurno BiH strateški najbitniji partner uopće u svim vanjskim politikama koje je Hrvatska do sada imala. Neupitno postoji cijeli niz izazova u tim odnosima. Mislim da su izazovi posebno izraženi s Republikom Srbijom. To je prvenstveno rezultat prethodnih vremena, rata u kojem smo bili žrtve. Ostalo je jako puno nerazjašnjenih odnosa i to nije dobro. To su pitanja koja su se morala riješiti do sada. Pitanje primjerice nestalih, arhivske građe. To su neke stvari koje su na nekoj ljudskoj razini, trebale biti davno riješene, a nisu, rekao je.
Smatra da je izrazito dobro postojanje zajedničkih inicijativa da se sjedne i razgovara o otvorenim pitanjima.
Predsjedničke poruke
Leinert Novosel smatra kako predsjednici u velikoj mjeri svojim porukama mogu djelovati na ljude.
>Bitka za Pantovčak: S ovim sloganima kandidati kreću u utrku za vaše glasove
– Ono što je glavno je da uvijek postoji sklad između poruka koje se šalju, od strane onih koji su na vlasti i onih koji su na predsjedničkoj poziciji. Ta usklađenost poruka je puno važnija nego niz malih poruka koje se mogu slati, rekla je te savjetovala da ljudi u javnom prostoru počnu više voditi računa o tome kako ih drugi čuju i slušaju.
– Odgovornost za javnu riječ nije nikada bila veća. Zato glavne poruke koje s tako visokih funkcija šaljete moraju uvijek biti izrazito koordinirane, promišljene i na tragu vizije koju zapravo zastupaju svi političari koji vode neku zemlju, pogotovo u kriznim trenucima, istaknula je.
Dolazak Trumpa i odnos prema RH
Bandov smatra kako se dolaskom Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a hrvatsko-američki odnosi neće puno promijeniti, piše HRT.
– Hrvatska je sigurno strateški partner SAD-a u ovoj regiji i neupitno je da SAD ostaje i dalje strateški partner Hrvatske. Ali svijet se mijenja. I to će sigurno biti jedan potpuno novi raspored karata. U tim odnosima će Hrvatska morati tražiti i biti otvorenija prema nekim drugim partnerima. To su neki izazovi pred kojima sigurno stojimo, rekao je, te dodao da će dolazak Trumpa cjelokupnu geopolitičku situaciju sigurno drugačije posložiti, te da će biti ključan odnos prema Kini.
