Otvorim u ponedjeljak novine, sudac Kolakušić, otvorim u utorak sudac Kolakušić, otvorim… Neizdrživo. Pogotovo nakon njegove izjave, koja je smjesa vrijeđanja i populističke demagogije, vezane uz 330 tisuća blokiranih: “Ovršeni završe u kontejneru, a oni koji provode (ovrhe) na jahtama.”, piše Ivica Šola za Slobodnu Dalmaciju.
Kao i svaki, i ovaj problem treba pogledati s druge strane, sa strane ovrhovoditelja, vjerovnika. Prvo, to što Kolakušić zagovara je uravnilovka. Mi o tih 330 tisuća ljudi nemamo podatke da bismo se mogli ne samo pravno, već i etički postaviti – koja je struktura tih ljudi i koja je struktura njihova duga, odnosno zbog čega su blokirani, slikovito – zbog kruha ili zbog mobitela?
Oniomanija
Je li netko ostao bez posla pa zapao u probleme ne svojom krivnjom ili troši preko svojih mogućnosti i ide svjesno varati? Prvima treba pomoći, drugima – ne! Naime, prema izvješću instituta WorldWatch, 1,7 milijardi ljudi širom svijeta pripada potrošačima koji imaju problema s poremećajem koji je McElroy nazvao oniomanija, poremećaj kompulzivnog kupovanja.
Ako skoro četvrtina svjetske populacije gomila dugove zbog poremećaja, možemo li pretpostaviti da ih je hrpa i među našim blokiranima. Da. Tu nikakav zakon ne pomaže, nego – liječenje!
Ne treba mijenjati ovršni zakon tako da se olakša položaj ovršenika na način uravnilovke. Ključ nije zakon, nego kultura neplaćanja u RH. Naime, kakav god bio zakon, ljudi koji se pod ovim zakonom neodgovorno ponašaju, pod drugim, “blažim”, ponašat će se još neodgovornije. Ovrha je samo posljedica sustava i mentaliteta ljudi i društva koji ne valja. Mijenjati zakone, a ne mijenjati mentalitet je pucanj u ništa.
Svi liju krokodilske suze nad blokiranima, no nitko ne govori o položaju ovrhovoditelja, onima koji ti blokirani duguju. Oni moraju financirati neizvjesni ovršni postupak, uplatiti novac u vidu pristojbi tijelu koje donosi ovršno rješenje, bilo sudu ili javnom bilježniku, a bez jamstva da će naplatiti ovršni postupak. Uložili su svoj trud i rad, svoj novac, prodali proizvod ili uslugu, a ne mogu se naplatiti. Država, koju simbolizira i Kolakušić, takvom ovrhovoditelju ne oprosti ništa od svojih potraživanja.
Kako sam se informirao u Osijeku, neki od ovršenika imaju na desetke ovrha u redoslijedu, za režije, za alimentaciju, za kreditne kartice… Poznajem osobu koja ima 14 tisuća kuna plaću, a bila je predmetom ovrhe.
Odvjetnici s kojima sam razgovarao, nikakvi tajkuni s jahtama o kojima drvi Kolakušić, koji u žestokoj konkurenciji jedva preživljavaju, kažu mi da se tek oko 30 posto ovrha naplati i to ako je riječ o naplati na novčanim potraživanjima, ako je pak riječ o naplati na pokretninama ovršenika, naplata je oko pet posto. Ostalo ostane nenaplaćeno, a ovrhovoditelji su predujmili sve sudske i javnobilježničke pristojbe.
Od ovrhovoditelja tražimo da budu poslodavci koji trpe 527 parafiskalnih nameta. Država im dere kožu – da plate PDV na svaku fakturu koju izdaju (pa i onu nenaplaćenu), da plate sve poreze na eventualnu dobit, Hrvatske šume, Hrvatske vode i druge državne tvrtke s masom političkih uhljeba, pa porez na tvrtku, pa davanja turističkoj zajednici, pa…, većina njih i ne zna što sve plaća ovoj preskupoj državi, a od njihovih uplata “s jahti” u državne “kontejnere” bez dna i Kolakušić uredno prima svoju plaću.
U osječkim vrtićima oko 30 posto roditelja ne plaća vrtić i nitko im ne pokreće ovrhe, a imaju za cigarete i mobitel. Ja sam idiot što redovito plaćam vrtić? Opće je mjesto da je Milanovićev ministar Miljenić ukinuo državne ovrhovoditelje. Recimo i da je pogodovao lobijima. U redu.
No kome pogoduje Kolakušić? Rak rani hrvatskog mentaliteta i gospodarstva, a to je neplaćanje, pogoduje neodgovornom društvenom ponašanju. Pozivati se na EU i ozbiljne zemlje u tom kontekstu je cinizam jer je u tim zemljama nepojmljivo da netko uzme robu, ne plati, ugasi tvrtku, pa tako unedogled.
Tako rade ne samo mnoge pravne osobe, već i fizičke, idu svjesno varati, ne platiti. U redu, zaštitimo blokirane. Ali ako ne štitimo ovrhovoditelje i one kojima korisnici nisu platili robu ili uslugu, kakvu poruku šaljemo društvu? Da se neodgovorno ponašanje isplati i da smo svi mi ostali budale.
Više od Severine
Da, među odvjetnicima ima svašta, i među političarima, sucima…, ali jednako tako i među – blokiranima. Pomaganje takvima na način uravnilovke bez uvida u strukturu duga i osoba samo će produbiti problem i potaknuti i druge na društveno neodgovorno ponašanje, a Kolakušićeve “štićenike” u takvom ponašanju utvrditi.
U tom smislu manji je problem bilo koji zakon od mentaliteta koji neizravno potiče i Kolakušić. Mentaliteta i države u kojoj je neplaćanje roba i usluga na svim razinama – od poduzetnika, raznih Todorića, do “jadnog malog čovjeka” – najnormalnije ponašanje.
Cijelu kolumnu pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
