Ivo Lučić: Važno je istraživati činjenice o Domovinskom ratu, postoje i oni koji ne žele da se objavi stvarna slika o ratu u Hrvatskoj i u BiH

Foto: fah

Braniteljska udruga „Zavjet“ i Hrvatsko slovo organizirali su tribinu „Srcem za Hrvatsku – Herceg Bosna za Republiku Hrvatsku doprinos borbe hrvatskih branitelja i hrvatskoga naroda iz Herceg Bosne slobodi i opstojnosti Lijepe Naše“ koja je održana sinoć u prostorijama Hrvatskog slova u Zagrebu.

Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest je istaknuo kako je važno istraživati činjenice o Domovinskom ratu, no kako postoje i oni koji ne žele  da se objavi stvarna slika o ratu u Hrvatskoj i o ratu u Bosni i Hercegovini.

„Oni ne žele pomoći Hrvatski institut za povijest da prikupljamo materijale o Domovinskom ratu i da napišemo novih pet ili deset knjiga, nego su takvi projekti dokinuti, a novci kojima bi se trebali istraživati takvi projekti idu nekakvoj Documenti ili nekim sličnim paraznanstvenim organizacijama, oni će tobože nas suočavati s prošlošću. Neće nas oni suočavati s prošlošću – oni žele nas uvući u mrežu laži i konstrukcija o toj prošlosti“, istaknuo je Lučić te dodao kako oni žele ono što je marginalno staviti u prvi plan i kazati da je to bio rat.

Istaknuo je činjenice da je 14.444 Hrvata prošlo muslimanske logore, 100.000 Hrvata iz Središnje Bosne protjerale su muslimanske snage.

Napomenuo je kako je bitno znati o ratu u Bosni i Hercegovini da je u Drugom svjetskom ratu poginulo najmanje 80.000 Hrvata, samo u Hercegovini, prošireno s Duvnom i Livnom, je poginulo 24.000 Hrvata. Od te brojke dvije trećine, njih 16.000, ubijeno je poslije rata. Prosjek godina u Ljubuškom 23 godine, Grudama 27 godina starosti – u prosjeku 25 godina.

Davor Marijan s Hrvatskog instituta za povijest ukazao je na podatak da je u Domovinskom ratu sudjelovalo 58.065 osoba koje su rođene izvan Republike Hrvatske, od toga iz BiH rođeno 41.097 osoba, dok se za 8929 osoba ne zna gdje su rođeni, no Marijan pretpostavlja da je od tog broja njih 90 posto rođeno u BiH. Ako je prosječna hrvatska brigada imala manje od 2000 ljudi i kad se 41.097 ljudi podijeli s tom brojkom dolazimo do 20 brigada koje su činile snage iz Bosne i Hercegovine.

Također, istaknuo je podatak da je od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. u Domovinskom ratu bilo 16.802 branitelja rođena izvan Republike Hrvatske, za njih 12.436 zna se da su rođeni u BiH.

„U najtežim trenucima obrane Hrvatske, početak od Prvog redarstvenika do Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, s prostora BiH bilo je 6 brigada“, zaključio je Marijan.

General bojnik Željko Glasnović pojasnio je kako je Hrvatska u medijskoj blokadi i da ovakva istina ne prolazi jer su ljudi koji vode državu sotonizirali Hrvate iz Bosne i Hrvatske te ih isključili iz ekonomskog i društvenog razvoja ove države.

Pojasnio je neke mitove o ratu u Bosni i Hercegovini istaknuvši kako HVO nije bila paravojna organizacija.

„HVO je bio legitimno vojno krilo hrvatske zajednice Herceg Bosne i to je bila jedina oružana sila na tim prostorima koja će ne samo zaštiti hrvatski narod već i granice Bosne i Hercegovine poslije međunarodno priznate u travnju 1992. godine nakon Kupresa“, rekao je te dodao kako sve operacije za oslobađanje Hrvatske i krajnje operacije su kretale od operacije Cincar 1994. godine, nakon toga Zima, Skok 1, Skok 2 zatim Ljeto, Maestral i Južni potez gdje se stalo 20 kilometara južno od Banja Luke.

Istaknuo je još jedan mit – agresiju Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu. Pojasnio je kako je prvi sukob počeo na lokalnoj razini u lipnju u Uskopju između jedne postrojbe hrvatskih snaga i Zelenih beretki.

Pojasnio je da od operacije Cincar do operacije Južni potez, zadnju godinu operacija hrvatskih snaga koje je vodio general Ante Gotovina, od 20.000 pripadnika hrvatskih snaga, 11.000 bili su pripadnici HVO-a.

„Od Une do Vrbasa kad se crta držala nijedan pripadnik HV-a nije bio tamo, znam jer sam vodio te ljude, svi su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane. HVO je imao skoro 7000 poginulih, to je skoro isto koliko ovdje u Hrvatskoj HV-a, i 15.000 ranjenih. Kad je prestao rat hrvatske snage su držale 51 posto teritorija sadašnje Federacije Bosne i Hercegovine“, napomenuo je Glasnović dodavši kako je od 1995. godine do 2013. godine samoubojstvo počinilo 2385 pripadnika HVO-a.

Pukovnik HVO-a Frano Crnoja je istaknuo kako branitelji HVO-a nisu jednaki kao branitelji HV-a.

„Mi kao da smo branili u Herceg Bosni 20 kilometara linije fronta, a ne na stotine kilometara linije fronta prema hrvatskom biću“, rekao je istaknuvši kako su to krvavo platili i znaju zašto je to tako, no nije mu jasno zašto se Hrvatska ovako ponaša prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: narod.hr