Izbori u Lici: Prvi pravi test Plenkovićevog HDZ-a

Sve ankete govore da HDZ nema pravog konkurenta na političkoj sceni, i vjerojatno su u pravu: Ne toliko što bi Plenković bio naročito omiljen, već stoga što se SDP praktički raspao, a niti jedna druga politička opcija se nije uspjela nametnuti kao autentična oporba koja bi popunila upražnjeni položaj na desnom centru, nakon što je HDZ otklizao na onaj lijevi.

> Izbori u Lici: HDZ na kampanju potrošio više nego svi ostali sudionici zajedno

No izbori u Lici ove nedjelje, 10. ožujka, bi mogli biti veliki test za HDZ, prvi pravi nakon što je Plenković preuzeo vlast, i to iz više razloga. Prvo, u Lici je HDZ uvijek pobjeđivao, i to u pravilu s velikom razlikom, a konkurencija mu je češće bio HSP nego SDP, za razliku od ostatka zemlje: gubitak Like bi mogao povući za sobom neke druge dosadašnje utvrde HDZ-a, i stvoriti nove Milinoviće i Penave, disidente od Plenkovićeve politike kojom postoji nezadovoljstvo među članstvom. I drugo, ankete su u Hrvatskoj nerijetko loš pokazatelj stvarne popularnosti političkih opcija.

Lički HDZ i zagrebački HDZ

A razlika između dvije vodeće političke opcije, bivšeg HDZ-ovca i “ličkog šerifa” Darka Milinovića i kandidata središnjice Marijana Kustića su na razini statističke pogrješke u ispitivanjima agencija. HDZ je predstavio rezultate istraživanja kojeg je za njega provela agencija Prizma, a koje kažu da će izlaznost biti 54 posto uz 45,5 posto glasova za HDZ, dok će za Nezavisnu listu bivšeg HDZ-ovca, župana Darka Milinovića, glasovati 14,8 posto glasača.

Pitanje je vjeruju li u to i u samom HDZ-u, jer je u jednom drugom nešto ranije objavljenom istraživanju, onom koje je RTL televizija naručila od agencije Promocija plus, HDZ-ova lista s Marijanom Kustićem na čelu dobiva 28,1 posto, ali lista bivšeg potpredsjednika HDZ-a kojeg je Plenković izbacio iz stranke jer se pobunio protiv načina na koji je čelništvo stranke provodilo unutarstranačke izbore u Lici – s namjerom da ga uklone – ima 24,2%.

To je manje nego što je moguća statistička pogrješka u istraživanju, ali zajedno je gotovo jednako postotku glasova koje je na lokalnim izborima 2017. osvojio HDZ s partnerima – 55%.  Drugim riječima, HDZ nije izgubio na popularnosti, nego se podijelio na dva dijela – ili, kad se računa i treća najpopularnija opcija, “Bura promjena” s 11,2 % glasova, na tri dijela. Lider te liste, gradonačelnik Novalje Ante Dabo, je također bivši HDZ-ovac, a njegova je priča nalik Milinovićevoj.

Koalicija Dabe i Milinovića?

Problem je što bi “Bura promjena”, koja bi po tome mogla osvojiti četiri mandata, a Milinović devet, mogla ići u koaliciju s Milinovićem, a tada bi HDZ izgubio vlast u Lici kojom suvereno vlada već gotovo 30 godina. Od 20 mandata, koliko sad ima, HDZ bi mogao pasti na 10. Da stvar bude gora po HDZ, četvrti po popularnosti je HSP Karla Starčevića, gradonačelnika Gospića, koji se kreće oko 7 posto glasova, a koji je nesklon kako HDZ-u tako Milinoviću.

Te četiri liste su i prilično sigurni osvajači mandata. Ostali su na rubu – to su srpski SDSS s 5,4 posto te SDP i Živi zid, koji se motaju oko izbornog praga, i mogli bi osvojiti po jedan mandat, ili nijedan.

Nepoznati HDZ-ov kandidat

Što se samih kandidata tiče, HDZ-ov nositelj liste, Marijan Kustić, je biračima u Lici zapravo nepoznat i oni koji glasaju za njega će zapravo glasati za HDZ: Jasno je da je on kandidat Zagreba, ne lokalne organizacije, koji je ušao u igru kad je Milinović odbio pokoriti se diktatu Zagreba i za ravnatelja NP Plitvička jezera podržati Plenkovićevog kandidata, odnosno odustati od svog kandidata. Istina, Milinovićeva kandidatkinja Antonija Dujmović nije bila idealna, iako se iza nje osobno nisu vukle afere jesu iza supruga i to vezano za NP Plitvice gdje je također bio ravnatelj, za koje je doduše oslobođen optužbi, no sasvim sigurno se tu ne radi o borbi poštenog Plenkovićevog HDZ-a protiv lopovskog Milinovićevog – uostalom, Milinović je jedan od rijetkih HDZ-ovaca iz stare garde za kojima se ne vuče niti jedna afera. Radi se o borbi za “zlatnu koku” Like, odnosno za plijen.

Prema spomenutom istraživanju za Marijana Kustića nikad nije čulo čak 32,7% birača u Lici, pozitivan odnos prema njemu ima 26,2 posto njih, a 18,4 posto negativan, dok 22,7% nema nikakvo mišljenje o njemu. Taj član HDZ-a tvrdi da nikad nije bio politički angažiran u stranci: Dakle, on sam je kao takav nebitan, on je tu ispred HDZ-a, odnosno Plenkovića. Na izborima za šefa ličkog HDZ-a, održanim  nakon izbacivanja Milinovića iz stranke, bio je jedini kandidat, a za njega je, od 8.498 ličana koji se vode kao članovi HDZ-a, glasalo snjih 2.842, dakle niti trećina. Nakon toga je sam Kustić rekao da je broj članova HDZ-a u službenoj evidenciji nerealno visok, i da će provesti reviziju stranačkog članstva.

Milinović ima pozitivniju percepciju birača od Kustića

Puno više ljudi u Lici prepoznaje Milinovića, a on ima i nešto pozitivniju percepciju. Pozitivan odnos spram njega ima 55,7% birača, negativan 29,1%, nikakvo mišljenje nema 14,4% a samo je 0,8% onih koji nisu čuli za njega. Mogući je pobjednik izbora i zato jer u anketama ljudi često ne daju pravi odgovor za kog će glasati, naročito ako je njihov kandidat “politički neprihvatljiv” medijima, široj javnosti, ili njihovoj stranci, tako da je moguće da je određen broj HDZ-ovaca rekao da će glasati za HDZ, a u stvari će glasati za Milinovića.

On je, iako je među prvima podržao Plenkovića i odrekao se Karamarka – što i nije čudno jer je bio u nemilosti dok je Karamarko vladao HDZ-om – od toga nije profitirao. U nemilost Plenkovića je pao nakon što je kao član predsjedništva HDZ-a, i to ne imenovan već izabran s velikim brojem glasova članstva, odbio podržati Istanbulsku konvenciju.

Definitvni pad je međutim došao kad je Milinović došao u sukob sa središnjicom zbog imenovanja ravnatelja Nacionalnog parka Plitvička jezera, a potom, nakon što je središnjica mjesecima odbijala raspisati nove stranačke izbore u Lici, jer njihov kandidat još nije imao dovoljnu podršku na terenu, među članstvom, došao u Zagreb prosvjedovati s 20 autobusa pristaša. Borba za unutarstranačke glasove je navodno bila vrlo prljava, popraćena prijetnjama, za što su se obje strane međusobno optuživale.

Dabo, drugi bivši HDZ-ovac

Iza te dvojice je Ante Dabo, bivši HDZ-ovac sa svojom “Burom promjena”. Od 2013. vodi gradić poznat po Zrću, koji je ujedno i vrlo profitabilan pa su i tu izbijali sukobi ne samo između HDZ-a i SDP-a, koji je htio zatvoriti Zrće, nego i unutar HDZ-a. Ante Dabo se bez odobrenja HDZ-a, kao i Milinović sad u Lici, kandidirao na izborima za gradonačelnika Novalje i pobijedio kao nezavisni kandidat, pa je odlukom časnog suda HDZ-a Ličko senjske županije bezuvjetno izbačen iz stranke 2013. godine. Postavši gradonačelnik, obratio se Visokom časnom sudu HDZ-a sa zahtjevom da mu se odobri ponovno učlanjenje u tu stranku. Odbijen je bezuvjetno.

Javnosti je poznat što je u Novalji ipak uspostavio kakav takav red, i uveo kazne hordama  pijanih Engleza za nedolično ponašanje u samom gradu (plaža Zrće s klubovima je udaljena nekoliko kilometara od mjesta). 2017. je pobijedio u prvom krugu, s preko 57% glasova.  Valja primijetiti da je Dabo podržao proračun koji je predložio Darko Milinović, a kojeg je HDZ srušio, izazvavši time prijevremene izbore. Nakon toga je postavio pitanje, zašto se nije išlo na izbore na državnoj razini nego na preslagivanje kad je pukla koalicija s Mostom, a mora se na županijske zbog sukoba unutar HDZ-a.

“Homofob” Karlo Starčević

I na kraju, od izglednih kandidata, tu je HSP-ov Karlo Starčević, gradonačelnik Gospića, koji za sad ne uzima stranu između Milinovića i HDZ-a. On je nedavno na TV izjavio da u Ličko-senjskoj županiji ni Darko Milinović niti HDZ nemaju 40% biračkog tijela. Usto, upozorava da HDZ nema kontrolu nad Gospićem, Novaljom, Otočcem i Korenicom, a da je to područje koje obuhvaća 2/3 Like. Milinovića optužuje za suradnju sa SDSS-om: Kaže da bi on pobijedio 2013. da SDSS i HDZ nisu surađivali. “Nekih 800-1000 ljudi došlo je iz Srbije i Republike Srpske u BiH, pa su dali glasove za HDZ“, rekao je Starčević u tom sučeljavanju. Tada je inače izgubio izbore u Gospiću s 48,5 posto glasova u drugom krugu protiv kandidata HDZ-a.

On je inače VŠS elektrotehničar koji je u Švicarskoj studirao menadžment, kao i brojni Ličani radio u Njemačkoj, a u domovinu se vratio 1991. i sudjelovao u Domovinskom ratu. 1997. otvara pivovaru – Ličanku, koja proizvodi poznato Velebitsko pivo. U vezi toga, kad je jednom odbio sponzorirati jedan festival rekavši da su rokeri i pankeri izmislili homoseksualnost i pedofiliju, izazvao je brojne kontroverze i došao u medijima na glas kao homofob.

Živi Zid protiv turizma u Lici

Od ostalih kandidata koji bi eventualno mogli dobiti jedan mandat tu su Rade Jug (Živi Zid) koji smatra da Lika ne bi trebala svoj razvoj temeljiti, kao sad, na turizmu: “Nijedno ozbiljno gospodarstvo ne može se temeljiti na turizmu kao primarnoj grani gospodarstva”, smatra on, i zalaže se za gradnju budućnosti na preradi drva i ekološkoj poljoprivredi, iako pilane u Lici propadaju. Danijela Bogić zastupa stranku Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti, koja se zalaže za “Bandićev model” upravljanja Likom, Ante Franić  koji istupa ispred koalicije HSLS, HNS, a na prošlim izborima je zastupao i SDP.

Ovaj put, SDP umjesto koalicijskog ima svog kandidata, prilično nepoznatog Tomislava Zrinskog, koji je nedavno u Otočcu obećavao smanjenje PDV-a na pet posto (!) za repromaterijal u poljoprivredi i osiguranje sigurnog plasmana svega što Ličani proizvedu (!).

Na kraju, spomenimo i stranku koje neće biti – to je stranka Dalije Orešković “Start”, koja je malo zakasnila sa startom i nije se na vrijeme registrirala, pa joj je izborno povjerenstvo odbilo listu. Ona kaže kako nije ni namjeravala izaći na te izbore, pa će prvi test Starta biti oni europski. A zašto su onda predavali listu? Kako bi pokazali da je ta stranka, koja je registrirana 14. veljače, već sprema sastaviti listu s 31 kandidatom i svima pokazati snagu da Start participira u budućim promjenama, kažu.