Jandroković: Država mora intervenirati u cijene struje, plina i goriva

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković gostovao je u emisiji HRT-a “S Markova trga”, gdje je govorio o saborskim i drugim aktualnim političkim temama.

O većim računima za plin

– Naravno da brine mene i sve nas što je došlo do takvog poremećaja na tržištu da su cijene plina otišle više puta. Plin je skuplji nego na međunarodnim tržištima i to se onda odrazilo i na cijene plina u Hrvatskoj. Sabor je dobio čak četiri puta veći račun za plin, nego što je to bilo u istom razdoblju prošle godine, rekao je Jandroković.

Radi se o poremećajima, dodao je, na svjetskom tržištu. Oni su se odrazili i na naše tržište i Vlada će morati povući određene poteze.

– To je sasvim sigurno i u smislu smanjivanja poreza, povećanja iznosa, ali i opsega socijalnih naknada, HEP će morati preuzeti veću ulogu no što je imao do sada.

Građanima Država treba pomoći

– Očito je da ulazimo u područje većeg državnog intervencionizma, na što smo se naučili u posljednjih nekoliko desetljeća, jer i cijene plina i cijene struje i cijene goriva rastu. Uzrok su i međunarodne napetosti i okolnosti koje do toga dovode. Vjerojatno će danas Vlada reagirati, ako već nije, i na cijene goriva, benzina, dizela, čak i plavog dizela, rekao je.

Jandroković je istaknuo da u ovom trenutku treba pomoći građanima, a to je moguće jedino kroz određenu razinu državne intervencije.

U javnosti se pojavila tema koja je izazvala puno zanimanja, a to je upravljanje državnom imovinom i državnim nekretninama. Na pitanje jesu li ga kontaktirali iz Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, budući da su prošli tjedan objavili da istražuju privatnu poveznicu između njega i poduzetnika za kojega je telefonski intervenirao, Jandroković je naglasio da nije intervenirao.

“Učinio samono što učinim svaki put kada mi se obrati ili netko koga poznajem ili netko koga ne poznajem”

Objasnio je što se konkretno dogodilo i koja je to poveznica o kojoj se govori, te što je ishod njegove tzv. intervencije.

– Nisu me kontaktirali iz Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, no odgovorit ću na sva njihova pitanja, no idemo redom, što se dogodilo i što sam ja učinio. Čovjek mi je pristupio i kazao mi da ima problem s državnim nekretninama, da se smatra oštećenim jer da mu je naplaćen najam prostora koji je u vlasništvu države, a da prostor nije priveden svrsi, odnosno, da u njemu nema struje. Dakle, radi se o poslovnom prostoru u centru grada koji je u vlasništvu države i iznenadila me sama informacija da takav prostor koji nema struju, država iznajmljuje.

– Meni su njegove primjedbe izgledale logično i ja nisam intervenirao, nego sam učinio ono što učinim svaki put kada mi se obrati ili netko koga poznajem ili netko koga ne poznajem, uputio sam ga na nadležno državno tijelo, odnosno, na nadležnog državnog dužnosnika, a to je državni tajnik za upravljanje državnom imovinom, tada je to bio gospodin Krunoslav Katičić. To je bilo ono što sam ja učinio i što smatram da sam bio dužan učiniti, rekao je.

“Napravio bih ponovno isto”

– Obratio mi se na ulici, praktički i ispričao mi tu priču. Meni se dogodi da me zaustave ljudi na ulici koje ne poznajem, pa mi kažu što ih muči. Kada imaju neki problem koji je zaista u njihovoj argumentaciji logičan, tada ih ili uputim na svoj ured da mi napišu dopis, pa da onda reagiramo ili se nekada to usmeno napravi. Bitno je da tu nema intervencije, tu nema lobiranja, tu nema urgiranja. Ima ono što svaki saborski zastupnik napravi kada mu obrati građanin, usmjeri ga, uputi ga na nadležno državno tijelo. To sam napravio i u ovom slučaju i napravio bih to ponovo. Bilo da se radi o mom poznaniku, prijatelju ili nekome koga ja ne poznajem, rekao je.

– Kako je sve krenulo, od intervjua gospođe Đerek, u tom intervjuu ona kaže da je čula da je gospodin moj kum i ja iziđem pred medije i kažem “ne, on nije moj kum, on je čovjek kojeg ja poznajem” i onda se ta priča počne koturati. Dakle, ja ću ponoviti: čovjek nije moj kum, nije moj rođak, nismo nikako poslovno povezani, nama djeca idu zajedno u školu. Naši odnosi nisu bliski, naši odnosi su korektni. To nema nikakve veze, ta priroda našeg odnosa nema nikakve veze s mojim postupanjem.

“Napravio sam sve u skladu s postupanjem saborskog zastupnika”

– Napravio sam ono što bi napravio i u svakoj drugoj situaciji kada mi se netko obrati, a ima logičnu priču u kojoj se smatra oštećenim. Rekao sam mu da mu “ja ti ne mogu pomoći, ali obrati se nadležnoj državnoj instituciji. To je ministarstvo i državni tajnik za upravljanje državnom imovinom. Prenesi mu svoj problem i vidjet ćemo kakav će tu biti ishod”. Znate kakav je ishod? On je ovršen za 240.000 kn. Izbačen je iz tog prostora i koliko znam, tužio je državne nekretnine jer smatra da je oštećen, objasnio je predsjednik Sabora.

Naglasio je kako je napravio sve u skladu sa zakonom, sve u skladu s postupanjem saborskog zastupnika, a taj čovjek mu nije nikakav bliski prijatelj i ta tzv. intervencija je završila da je ovršen, izbačen iz lokala i da se sada tuži s državom. Po njemu je ovo jedna priča koja se nadovezala na ostale priče vezano za državne nekretnine, spomenulo se njegovo prezime, no ističe da nema ništa više za dodati, sve ovo je rekao odmah prvi dan i ostaje pri svome.

O postupanju s državnim nekretninama

– Ja vam mogu ovdje govoriti kako je u hrvatskom Saboru. Mi imamo jednu uredbu, pravilnik, kojim je definirano kako se saborski zastupnici tretiraju u situacijama kada žive 50 km dalje od grada Zagreba. Oni imaju pravo tada na stan u Zagrebu, Sabor podmiruje trošak od 2.500 kn za najam + 500 kn za režije. Sve što je iznad toga, to zastupnici moraju plaćati sami. Stanovi se plaćaju zato što zastupnici nisu samo iz grada Zagreba. Mi želimo da u hrvatskom Saboru budu zastupnici iz svih dijelova Hrvatske. Zato moraju imati ovdje riješeno i stambeno pitanje na način koji je jasno definiran pravilima, rekao je.

Objasnio je to postoji otkada je države Hrvatske i hrvatskog Sabora i u svakom mandatu u nekom trenutku se to počne preispitivati, ali moramo biti svjesni, ističe, da Hrvatska nije samo grad Zagreb, dolaze ljudi i iz drugih dijelova.

– Kada ne bi bilo tog podmirivanja troškova za stanove, vjerojatno bi puno manje ljudi uopće, ne samo kada su u pitanju zastupnici u Saboru, nego i državni dužnosnici, državni tajnici, pa i ministri, egzistencijalno bi im bilo puno teže dolaziti u Zagreb, rekao je.

Razlika je između stanova saborskih zastupnika i Vladinih dužnosnika

– Neke stvari su definirane ranije, one se nisu mijenjale. Postoje ta pravila i treba ih se precizno držati. Svaki slučaj je, vjerojatno, drugačiji. Svaki slučaj treba proučiti i pojedinačno govoriti o njemu, Govoriti generalno i osuđivati sve zato što žive u stanovima koji su im dani u skladu s pravilima, sa zakonima, s uredbama, mislim da nije korektno, rekao je.

Treba vidjeti, dodao je, postoji li negdje neki problem, je li nešto napravljeno krivo i to popraviti.

– Iako ona nije na snazi, postupa se u skladu s tom uredbom i u skladu s dosadašnjom praksom. Nemam informacija da nešto što se sada događa je drugačije od onoga što je bilo prije, rekao je.

O reakcijama predsjednika Milanovića

– Tu je predsjednik otišao očito u onu političku sferu. Iskoristio je jednu priču kako bi pokušao zadati udarac Vladi. To nije posao predsjednika. On bi trebao biti taj koji smiruje strasti i koji radi na tome da državna tijela skladno funkcioniraju, rekao je.

Što se tiče gospodina Frke Petešića, Jandroković ističe da se njegov stan nalazi u zgradi u kojoj je velika većina stanova privatna i stanari su se sami odlučili na obnovu zgrade.

– Država, kao jedan od suvlasnika, je sudjelovala u tome sa svojim udjelom. Nije obnovljen stan gospodina Frke Petešića, nego je obnovljen državni stan u kojem on živi. Koliko znam, u prvoj fazi se o toj zgradi govorilo vrlo pozitivno zato što su stanari sami inicirali obnovu. Tek kada se saznalo da u njoj živi gospodin Petešić, onda je krenula i ta rasprava i napadi na njega. Ono što ja mogu reći o njemu, on je jedan vrlo korektan čovjek. Vjerujem da je pošten čovjek, da se našao u jednoj situaciji koja izgleda možda nespretno. No, iz svega što sam vidio, sve je u skladu sa zakonom i mislim da se radi jedna hajka koja nije korektna, dodao je.

– Moramo biti vrlo konkretni, ne možemo generalno ocjenjivati. Ovaj slučaj se navodio kao dobra primjer kako se može obnoviti zgrada. Onda kada se pojavio netko tko ima veze s politikom, odmah smo to okrenuli u loše. Sada kažete da postoje neke zgrade u kojima se država kao suvlasnik nije iskazala. Treba ići od zgrade do zgrade i vidjeti da li je tako i zašto je tako – zaključio je Jandroković.

O obnovi i opozivu ministra Horvata

Oporba je tražila opoziv ministra graditeljstva Darka Horvata, na pitanje kada će se o tome raspravljati u Saboru, Jandroković je rekao da je pretprošli tjedan oporba izišla s tim zahtjevom, što je on odmah uvrstio u dnevni red, a od tada je prošlo 10-ak dana.

– Budući da je rok da se raspravi ta točka 30 dana, mi ćemo to sasvim sigurno učiniti do kraja 2. mjeseca, Vlada je već dala svoj odgovor, čime su stečeni uvjeti i idući tjedan ili onaj nakon njega će se vjerojatno o tome razgovarati, dodao je.

Premijer je rekao da bi obnova trebala biti brža, da očekuje da se ubrza. Jandroković kaže da su napadi krenuli malo ranio jer su rokovi do 5. ili 6. mjeseca.

– Počela se stvarati ta jedna negativna atmosfera, vidjeli ste da je prošli tjedan započela obnova na Banovini, počelo se raditi. Vrlo su kompleksne stvari povezane s obnovom zgrada, no mi moramo učiniti sve da do kraja godine ljudi napuste kontejnere i da se smjeste u, nadam se, svojim objektima ili onima koji nisu kontejnerskog tipa, već su zaista na razini onoga što svaki čovjek zaslužuje i treba imati. Važno je i da potrošimo europska sredstva, nadam se da ćemo tu uspjeti doći do pozitivnih rješenja, rekao je.

O referendumskim inicijativama “Odlučujmo zajedno” i “Dosta je stožerokracije”

– Prošli smo prvu instancu, sjednicu Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, koji je donio zaključak kojim obvezuje Vladu da utvrdi broj i vjerodostojnost potpisa. Ovaj četvrtak ćemo o tome raspravljati na plenarnoj sjednici, glasovat ćemo u petak. Nakon glasovanja uputit ćemo Vladi odluku Sabora da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa. Koliko će trajati taj postupak, to u ovome trenutku ne mogu reći. To nije u rukama Sabora. Čim postupak bude gotov, vraća se loptica u Sabor. Ako se utvrdi da je dovoljan broj potpisa, tada su 2 moguća rješenja: ili da Sabor raspiše referendum ili da od Ustavnog suda zatraži ocjenu jesu li referendumska pitanja u skladu s Ustavom. Vidjet ćemo što će se dogoditi, rekao je.

Nije htio govoriti unaprijed, niti hipotetski. Sigurno je da je u četvrtak rasprava, a u petak glasovanje.

Na pitanje može li Sabor unijeti pandemije u članak 17. Ustava, Jandroković kaže da ne bi htio prejudicirati što će se odlučiti, to je i pitanje konzultacija sa koalicijskim partnerima.

– Idemo korak po korak, bitno je da se sve odvija u demokratskoj atmosferi i da je sve u skladu sa zakonom i pravilima, rekao je.

O novim izbornim jedinicama

– Sasvim je sigurno da je došlo do velikog nesrazmjera između izbornih jedinica i tu će morati doći do intervencije. Još nismo razgovarali s našim partnerima, čak ni unutar HDZ-a u kojem smjeru ćemo ići, ali da ćemo nešto poduzeti, to je sasvim sigurno. Nesrazmjer je u ovome trenutku prevelik. SDP ide sa svojim idejama, meni se one ne sviđaju jer mi idu u smjeru regionalizacije Hrvatske. Bilo je i drugih prijedloga, ali sačekajmo, o tome će se voditi rasprava, dodao je Jandroković.