(VIDEO) Prof. Jasenka Markeljević: ‘Naš Ustav jamči pravo na priziv savjesti svakoj osobi u ovoj državi’

Foto: snimka zaslona

Prof. Aleksandra Korać Graovac s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i prof. Jasenka Markeljević s Medicinskog fakulteta u Zagrebu gostovale su na Laudato TV-u na temu priziva savjesti.

“Najčešće komentirani prizivi savjesti su oni u slučaju abortusa. Jesu li po Vama ova pitanja prava na priziv savjesti u Zakonu dobro riješena?” – pitala je voditeljica.

„Pravo na priziv savjesti je jedno od prava o kojemu se u zadnje vrijeme sve više govori. Kao što se ljudska prava šire na svim područjima, tako se širi i na ovom području.“ – rekla je prof. Aleksandra Korać Graovac te nastavila:

„Čini se da i to pravo možda nije do kraja definirano, ali to nije ni čudno jer se radi o vrlo osjetljivim etičkim pitanjima i to je područje podložno raspravi. Ali bez obzira na to, pravo na priziv savjesti je vrlo jasno izraženo i odraz je međunarodno priznatih ljudskih prava.“

(FOTO) Za mainstream medije priziv savjesti je ‘uznemirujući problem’: Pogledajte kako izvještavaju o njemu

„U zadnjih desetljeća se radikaliziralo poimanje dostojanstva ljudskog života. U tom kontekstu izranja na površinu problem priziva savjesti koje uopće ne bi trebalo problem jer je to temeljno ljudsko pravo koje bi trebalo biti neovisno o zakonskoj regulativi. Zakon, naravno, štiti to pravo, a štiti ga i naš Ustav. Neovisno o zakonskoj regulativi, ako to pravo i nije regulirano, Ustav jamči pravo na priziv savjesti svakoj osobi u ovoj državi čak i u slučaju ratne ugroze. Pravo je zajamčeno i u međunarodnim dokumentima“ – rekla je prof. Jasenka Markeljević.

„Pravo na priziv savjesti je svojstveno svakom ljudskom biću jer je i savjest kao savjest svojstvena svakom ljudskom biću i čovjek u dijalogu s tim glasom savjesti donosi odluke o izboru između dobra i zla i taj glas ga prati cijeloga života.“ – istaknula je Markeljević i dodala:

„To ne smije biti selektivno pravo i ne smije biti kolektivno, mora biti individualizirano. To je važno naglasiti jer smo imali već kontakte s kolektivizmom u različitim totalitarnim režimima, poput komunizma ili nacizma. Nedopustivo je da se vraćamo stoljeće unazad.“

Obje gošće su također istaknule kako su nirnberški sudski procesi nakon Drugog svjetskog rata spominjali pravo na priziv savjesti sudeći nacističkim zločincima koji su se branili da ih je Zakon obvezivao na provođenje ubojstava i neetičnih postupaka.

Izvor: narod.hr