U Hrvatskoj se nastavlja diskriminacija Srba i Roma, a broj istraga i presuda za ratne zločine i dalje je na niskom nivou, navodi se u novom izvještaju Amnesty Internationala. Iako je novo, intonacija izvješća na njihovim stranicama može se uvrstiti u bilo koju godinu jer se ne navode konkretni primjeri. Ivo Josipović još uvijek je naveden kao predsjednik Republike.
Problem zapošljavanje Srba i povrata prava
Prema izvještaju Hrvatski Srbi i dalje se suočavaju s diskriminacijom kod zapošljavanja u javnom sektoru. Imaju problema i s s povratom svojih stanarskih prava koja su izgubili u ratu od 1991.-1995. godine.
Navode i kako je Ustavni sud prošle godine za referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o ćirilici proglasio neustavnim. Objašnjavaju da se njime tražilo ograničenje korištenja jezika manjine u samoupravi gdje najmanje polovica građana pripada etničkoj manjini i to s naglaskom na srpski jezik u Vukovaru. Dodaju da se posebno tražila zabrana korištenje dvojezičnih ploča sa srpskim pismom u Vukovaru.
Romi i dalje odvojeni
Po pitanju Roma spominju da i i dalje većinom žive odvojeno i s ograničenim pristupom vodi, struji i bolničkim ustanovama. Dodaju da unatoč tome što je prošlo četiri godine od presude u slučaju Oršuš mnoga romska djeca i dalje idu u odvojene razrede u školama.
”Diskriminirani su i pri zapošljavanju i mnogi su nezaposleni u odnosu na drge etničke skupine. Oni koji stanuju u ruralnim područjima, te mlade Romkinje su posebno ugroženi”, stoji u izvještaju.
Prava LGBT osoba poboljšana
U izvješću smatraju kako su pozitivni koraci učinjeni u pravima LGTB zajednice donošenjem Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola. Od srpnja on omogućava istospolnim zajednicama ravnopravnost, te daje više prava i obveza roditeljima u istospolnim zajednicama. Prvo je istospolno partnerstvo registrirano u rujnu. Spominju i tri Pridea, održana u Splitu, Zagrebu i Osijeku.
Suđenja za zločine u Domovinskom ratu
Spominju kako je prošle godine podignuta optužnica protiv bivšeg člana hrvatskih oružanih snaga za zločine počinjene tijekom operacije Oluja 1995. ”Časnik hrvatske vojske Božo Bačelić je postao prva osoba koja je osuđena na domaćim sudovima za ratne zločine počinjene tijekom operacije Oluja. U tijeku su još dva suđenja za zločine počinjene tijekom iste operacije. Tijekom cijele godine za ratne zločine osuđeno je osam pripadnika hrvatskih vojnih postrojbi i 15 pripadnika srpskih postrojbi”, navode u izvještaju.
Prava civilnih žrtava rata i obitelji nestalih
Europski sud za ljudska prava surađuje s Vladom vezano uz 17 zahtjeva civilnih žrtava rata koje tvrde da postoji kršenje prava na život zbog propusta države da provede učinkovite istrage o ubojstvu ili nestanak svojih rođaka.
Nezadovoljni su Hrvatskom i po pitanju donošenja zakona koji će regulirati status i odštetu za sve civilne žrtve rata, za koji kažu da se odugovlači s njim. ”Hrvatska još mora ratificirati međunarodnu Konvenciju o zaštiti svih ljudi od prisilnog nestanka jer zbog nedostatka zakonske regulative još nisu jasna prava rodbine nestalih”, zaključak je Amnesty Internationala.
Dr. sc. Igor Peternel (HHO): Očito su pitali samo Documentu i AIH
Komentar izvješća za naš portal dao je dopredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora dr. sc. Igor Peternel: “Samo po sebi izvješće je dobro i dotaknulo je vrlo važna pitanja kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj, pogotovo ona koja se tiču pripadnika romske manjine. HHO se slaže da je to veliki problem jer smo i sami radili projekte koji se tiču uklanjanja segregacije Roma u Hrvatskoj i općenito stavova društva i institucija prema njima, a pogotovo prema djeci. U Hrvatskoj je, nažalost, normalno vidjeti romsko dijete kako prosi, a kad se to dogodi s djetetom neke druge društvene skupine, onda se alarmiraju sve državne službe.
Osobmo mi se ipak čini da je su za izvješće o Hrvatskoj konzultirali samo Documentu i Amnesty International Hrvatska, a HHO nisu, iako je i HHO s mnogim projektima uključen u rad na problemima koja se spominju u izvješću.
Govor mržnje – jedan od najvećih problema
No veliki problem u izvješću Amnesty Internationala, ističe Peternel, je izostavljanje ključnih problema hrvatskog društva. Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj je katastrofalno, ali problemi se ne svode samo na Srbe i Rome, nego na sve, bez razlike na etničku pripadnost ili opredjeljenje.
Trenutno je najveći problem govor mržnje, a on je bio konstantno prisutan tijekom refrendumske inicijative za definiciju braka, u kojem su posebno napadani oni koji su bili “ZA” na referendumu. Posljednjih dana vidjeli smo govor mržnje prilikom napada na braniteljicu Kaurin u tramvaju, a ne smijemo zaboraviti ni gđu Ružicu Ćavar, koja je napadnuta na zagrebačkom Cvjetnom trgu. Također, neprestano omalovažavanje branitelja i njihovog prava na prosvjedovanje može se okarakterizirati kao govor mržnje.
Govor mržnje, smatra Peternel, potican je i od samih političara, kroz primjerice Milanovićevu krilaticu “mi ili oni”, kroz podržavanje govora mržnje prema određenim skupinama, od strane nevladinih udruga, a ne smijemo zaboraviti ni navijačko nasilje, kao i niz drugih javno izricanih riječi.
Ugrožen čitav niz ljudskih prava
Ono što također nije spomenuto u izvješću AI je i pitanje slobode medija, koje je posebno ugroženo od strane oglašivača, odnosno kapitala, kao i uplitanja politike u njihov rad i rad samih novinara.
Moramo istaknuti da da je vrlo teško stanje u pravnom sustavu, kao i u zdravstvenom. Ako su liste čekanja beskrajne i ako vam spremačica asistira kod operacije, što je to nego kršenje ljudskih prava, i to ne jedne određene manjine, na što se fokusira AI, nego na sve građane.
Čitav je niz pitanja, zaključuje Peternel, kao što je problem radnih prava, pitanje ovrha i Ovršnog zakona, za koji je i predsjednica Grabar Kitarović zatražila ocjenu ustavnosti. U svakom slučaju, općeniti dojam je kako je ovo izvješće prilično izvan konteksta hrvatskog društva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
