Neovisni kandidat za predsjednika Tomislav Jonjić uputio je medijima priopćenje koje prenosimo u cijelosti. Naglasio kako se njegov program ne svodi samo na obračun s jugoslavenskim nasljeđem. To je tek jedna odrednica. Nadalje, upozorio je na dokument potpisan u Washingtonu 2020. u kojem se, u povodu 75. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata, konstatira općepoznata i široko prihvaćena činjenica da veliki dio Europe u proljeće 1945. nije doživio nikakvu slobodu. Hrvatska nije potpisnik te izjave.
„Tijekom predsjedničke kandidature koju sam najavio 23. svibnja 2024., u više je navrata problematiziran moj nagovještaj da ću se zalagati za konačni raskid s balkanskim i jugoslavenskim duhom, globalističkom agendom te totalitarnom baštinom.
> Jonjić: ‘Uvjeren sam u ulazak u drugi krug, gledate pokret koji će živjeti i bez mene’
Jonjić: ‘Borba za slobodu i istinu uvijek je aktualna’
S jedne strane postoje nekorektne tendencije da se moj objavljeni i javno dostupni program svede samo na tu jednu programsku odrednicu, a s druge se strane pokušava tu istu programsku odrednicu proglasiti zastarjelom i nepotrebnom, pa i smiješnom. Istina je, međutim, bitno drugačija.
Da Hrvatskom i dalje dominiraju strukture proizašle iz jugoslavenskoga i komunističkog sustava, vidljivo je iz osobnih i obiteljskih biografija niza hrvatskih političara i javnih osoba, iz omalovažavanja hrvatskih branitelja i hrvatskih katolika, iz neobjektivnih povijesnih udžbenika te prešućivanja i prikrivanja istine o ratnim i poratnim zločinima i njihovim žrtvama, kao i iz javnog diskursa u kojemu se na temelju laži gradi moralni autoritet kojim se suzbijaju nepoćudni i neistomišljenici.
> Jonjić: U svjetonazorskim pitanjima ravnat ću se naukom Crkve
Borba za slobodu i istinu uvijek je aktualna, a posebno u povijesnom trenutku u kojemu se zaklinjemo u ljudska prava i neotuđivo ljudsko dostojanstvo, u kojemu s drugim europskim narodima pokušavamo graditi zajedništvo i suradnju. Zato Hrvatsku treba graditi na čvrstim temeljima, na slobodi misli i govora te na pravu da živimo u skladu s vlastitom kulturom i vlastitim uvjerenjima.
‘Veliki dio Europe u proljeće 1945. nije doživio nikakvu slobodu’
U tom duhu pozivam na društveni i nacionalni dijalog, bez cenzure i predrasuda, a s ciljem jačanja hrvatske neovisnosti, demokracije te naše europske i zapadne orijentacije. Također, u tom kontekstu podsjećam na politički dokument koji se nalazi u prilogu, a koji je nažalost u Hrvatskoj prešućen.
Radi se o Zajedničkoj izjavi većeg broja demokratskih država istočne Europe (Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske i Slovačke) i SAD-a, nastaloj u Washingtonu 7. svibnja 2020., u povodu 75. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata, a kojom se konstatira općepoznata i široko prihvaćena činjenica da veliki dio Europe u proljeće 1945. nije doživio nikakvu slobodu niti oslobođenje, nego je pao pod komunističku okupaciju.
> Jonjić: Zalažem se za lustraciju i ne odričem se svojih političkih i ideoloških uvjerenja
Slijedom navedenoga, postavljam hrvatskoj javnosti sljedeća pitanja:
1. Je li Vlada Republike Hrvatske, poznata po svojoj „kooperativnosti“, dobila poziv sudjelovati u donošenju ove Zajedničke izjave?
2. Ako je poziv dobila, zašto Republiku Hrvatsku ne nalazimo među njezinim potpisnicima?
3. Je li Predsjednik Republike Hrvatske bio upoznat s ovom inicijativom?
4. Ako je bio upoznat, zašto nije predbacio Vladi nesudjelovanje u donošenju tog dokumenta, čije ključne poruke itekako imaju važnost i utjecaj na političke, gospodarske, kulturne i druge procese i odnose u Hrvatskoj?
5. U ime koje medijske i druge slobode su mediji u Republici Hrvatskoj prešutjeli ovaj dokument?”.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.