Liberalna sutkinja američkog Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, koja se zalagala za pobačaj i ‘homoseksualni brak’, preminula je subotu. Među onima koji su se krenuli opraštati od sutkinje bila je i Vesna Pusić, bivša HNS-ova ministrica vanjskih poslova u Vladi Zorana Milanovića, najpoznatija po astronomskom trošku na račun poreznih obveznika za let iz Turske i neviđenoj blamaži njezine kandidature za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda, te nepoznavanju procedure.
“Ruth Bader Ginseng, veliki pravni um, odlična osoba i jedna od najvećih pravnica svih vremena…”, napisala je Vesna Pusić opraštajući se od američke sutkinje i time izazvala podsmijeh.
U objavi inače ne bi bilo ništa sporno da je Pusić napisala točno prezime, ali zato su korisnici društvenih mreža lapsus odmah uočili i počeli komentirati da je sva sreća da Vesnu Pusić nisu izabrali za glavnu tajnicu UN-a, inače bi bio skandal da ne razlikuje azijsku biljku od upravo preminule sutkinje Vrhovnog suda SAD-a.
Prenosimo neke od komentara:
“Ginseng je azijska biljka a ne preminula sutkinja Vrhovnog suda SAD-a!”
“Ginseng a, jao si ga nama s ovakvim lapsusima.”
“Ginseng hahaha, poznavala si njezino djelovanje kao i ja. Da je drugačije znala bi joj prezime.”
“… Uopće kako si došla do toga da je potrebno nešto ovakvo pisati ??.”
“Znam da ste tek jučer čuli za gospođu i da je moderno skovati kakav tweet o njoj, ali mogli ste bar dva puta provjeriti prezime prije pisanja.”
“Ginseng?! Zar nije Aloe Vera?”
> Vesna Pusić – pročitajte skandalozni nepoznati intervju sarajevskim ‘Danima’
> Sjećate li se što je Vesna Pusić izjavila o pokolju na Bleiburgu?
> Jesu li brat i sestra, Zoran i Vesna Pusić, u sukobu interesa?
> Prisjetimo se – ministrica Pusić amnestirala krivnje današnje četničko vodstvo Srbije
> Krivotvorenje životopisa: Vesna Pusić lažno prikazala da je bila progonjena u komunizmu
Politički put Vesne Pusić
Podsjetimo, Vesna Pusić bila je članica HNS-a od njegovog osnivanja 1990. do lipnja 2017. Bila je s bratom Zoranom, te Ivom i Slavkom Goldsteinom osnivač Erasmus Gilde, projektom „za promicanje kulture demokracije“.
Od projekata ove organizacije pamti se okrugli stol “Srbi i Hrvati”, održan u jeku rata, od 20. do 22. studenog 1993. u muzeju Mimara koji je okupio 41 sudionika iz Srbije i Hrvatske.
Bila je među potpisnicima pisma 1993. kojim se tražila ostavka tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Godine 2000. postala je saborska zastupnica. Iste je godine izabrana za predsjednicu HNS-a nakon što je Radimir Čačić postao ministar u vladi Ivice Račana.
Tijekom rasprave u Saboru 2001. izjavila je kako je Hrvatska bila agresor u BiH zbog čega joj je predsjednik Sabora udijelio usmenu opomenu.
Nakon izbora 2003. i pobjede koalicije Ive Sanadera postala je potpredsjednica Sabora. Bila je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH EU i predsjednica Kluba zastupnika HNS-a.
Predsjednica HNS-a bila je dva mandata, do 2008., kada se na čelo stranke vratio Radimir Čačić.
Godine 2009. kandidirala se na predsjedničkim izborima. Osvojila je 7, 25 posto glasova.
Nakon pobjede Kukuriku koalicije 2011. postala je ministrica vanjskih i europskih poslova u vladi SDP-ovca Zorana Milanovića.
Nominirala se za glavnu tajnicu UN-a, ali je od kandidature odustala jer je smatrala kako njezine šanse za izbor na tu funkciju nisu realne.
U lipnju 2017. prestaje biti članicom HNS-a i nastavlja obnašati zastupničku dužnost u Saboru kao članica stranke Građansko liberalni savez (GLAS).
Sredinom svibnja 2020. najavila je promjenu u političkoj karijeri. “Neću biti na listama. Ovo je kraj ove vrste karijere aktivne politike, kraj komentiranja i pisanja o politici nije”, ustvrdila je. Uskoro je izjavila: “Ja svoj dalji rad ne smatram političkom mirovinom. Politika će me i dalje zanimati i biti predmet mog istraživanja, pisanja i angažmana. Samo, ne više kroz kandidiranje na parlamentarnim izborima. Počela sam surađivati na nekoliko međunarodnih projekata i to ću nastaviti. Pisat ću i to objavljivati, savjetovati grupe i pojedince u njihovu političkom angažmanu, sudjelovati u domaćim i međunarodnim raspravama o politici, EU, regiji… Mi u Hrvatskoj još nemamo pravi politički “think tank”, pa i tako nešto bi me jako zanimalo.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa