Sjećate li se ovih izjava nekadašnje ministrice Pusić – o agresiji Hrvatske na BiH, referendumu o braku… ?

Foto: fah

Bivša ministrica vanjskih poslova u Vladi RH državu čijim je ministarstvom upravljala svojedobno je nazvala agresorskom. Unatoč činjenici da u Deklaraciji o Domovinskom ratu stoji kako je “RH vodila pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i osvajački rat” (2000. je Deklaraciju donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora), Vesna Pusić je 2001. rekla kako je “Hrvatska vlast vodila agresorski rat u BiH”. Za tu je izjavu zaradila opomenu od predsjednika Sabora. Ipak, Vesna Pusić našla se kasnije na mjestu ministrice, a zatim i na mjestu moguće kandidatkinje za glavnu tajnicu UN-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(VIDEO) Konačno u javnosti – najgora i najopasnija izjava Vesne Pusić o agresiji Hrvatske na BiH

Na temu Deklaracije o Domovinskom ratu Pusić je progovorila i 2010. u intervjuu za sarajevski list „Dani“.

Vesna Pusić – pročitajte skandalozni nepoznati intervju sarajevskim ‘Danima’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tada je za Deklaraciju rekla: „Upravo to, najbolje da ju se marginalizira. To je bio pokušaj da se političkim sredstvom pokrije jedna režimska politika za koju znamo da je bila pogrešna i da je svima štetila.“

Znate li što piše u Deklaraciji o Domovinskom ratu?

Podsjetimo na još neke izjave i korake koje je poduzimala za vrijeme svog ministarskog mandata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vesna Pusić je, odgovarajući 2012. godine na navode iz pisma Udruge Žene u Domovinskom ratu uputila, a čije su članice zamjerile ministrici što ih nije primila na sastanak kako bi joj iznijele problem ratnog zločina nad ženama Vukovara, u vrijeme okupacije 1991. godine, dok istovremeno podupire prava gay populacije, za Tportal rekla: “Nije mi poznato da žele sa mnom razgovarati. Kažu da su poslale zahtjev za sastanak u siječnju, u to vrijeme je glavna tema bio referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, ali njihov zahtjev nije došao do mene … Međutim, očekivala bih da one, kao žrtve nasilja, imaju solidarnost sa svim drugim žrtvama ili potencijalnim žrtvama nasilja te očekujem da budu u prvim redovima na Split Prideu”.

Referendum o braku i EU

U demokratskoj Hrvatskoj pozvala je 2013. birače da izađu na referendum o braku i pritom izjavila: “Neobično je važno da svi građani, bez obzira što mislile o ovoj konkretnoj temi, izađu na referendum i glasaju protiv.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dok je tada birače pozvala da neovisno o svome mišljenju zaokruže „protiv“, umirovljenicima je svojevremeno tvrdila kako neće dobiti mirovinu ako na referendumu ne podrže pristupanje Hrvatske EU.

“Sve je bez EU za Hrvatsku upitno, ne samo mirovine, socijalna davanja ili plaće u javnom sektoru – baš sve. Jer, bez EU neće biti ekonomskog rasta, a bez rasta gospodarstva neće biti ni većih mirovina itd. To nije zastrašivanje građana i birača, to je samo istina”, poručila je Pusić građanima u 2012. godini.

Sjećate li se što je Vesna Pusić izjavila o pokolju na Bleiburgu?

Sukob interesa?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministarstvo vanjskih poslova, dok je ona bila ministrica, nije štedjelo te je za djelovanje organizacija civilnoga društva dodijelilo 1.884.084,16 kuna. Među organizacijama čiji se projekti financiraju, uz Centar za mirovne studije, Gong, i BABE, našla se i Documenta-centar za suočavanje s prošlošću. Za projekt pod nazivom “Izgradnja kapaciteta ukrajinskih OCD-a za istraživačko-dokumentacijski rad na teškim kršenjima ljudskih prava” Documenti je od strane ministarstva kojim dodijeljeno 248.992,80 kuna. Možda to i ne bi bilo čudno da ministrica vanjskih poslova nije bila Vesna Pusić.

Jesu li brat i sestra, Zoran i Vesna Pusić, u sukobu interesa?

Pokrenut postupak o sukobu interesa za Vesnu Pusić

Zanimljivo je da je, ne baš slučajno, predsjednik Upravnog odbora Documente tada bio Zoran Pusić, a uz njega, članovi odbora: Živana Heđbeli, Pero Jurišić te Goranka Lalić. Voditeljica Documente je Vesna Teršelič.

“Ministrica apsolutno nije u sukobu interesa jer je odluka donesena na temelju samostalne ocjene povjerenstva s unaprijed određenim kriterijima”, tvrdili su tada iz Ministarstva. Kazali su kako je proveden natječaj i da je projekte izabralo povjerenstvo iz raznih tijela državne uprave. „Odabrali su osam najboljih od 23 pristigla projekta, a nitko se nije žalio.“

Poruke Rusiji

Za vrijeme ministarskog mandata, na početku 2015. godine, Pusić je potvrdila da ima hrvatskih državljana koji se bore u Ukrajini, ali isključivo u redovnoj ukrajinskoj vojsci. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je priopćenje Hrvatskoj i drugim zemljama Europske unije u kojoj Moskva poziva da se prestane s tom „izopačenom praksom“.

“Moskvu je zabrinula i šokirala izjava za javnost potpredsjednice hrvatske vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova (Vesne Pusić) kojom je potvrdila da u trenutačnom sukobu u Ukrajini sudjeluju hrvatski dragovoljci na strani ukrajinske vojske, a da nije dovela u pitanje zakonitost takvog sudjelovanja hrvatskih građana u operacijama koje provode ukrajinske vojne strukture. Pozivamo Zagreb i druge vlade čije su državljane unovačile ukrajinske oružane snage, da spriječe tu izopačenu praksu “, navodi se u priopćenju.

Četničkom vodstvo amnestirala krivnje

Pusić je 2014. u Beogradu izjavila da vlasti koje danas vode Srbiju i Hrvatsku nisu odgovorne za ratne zločine, a da su za događaje iz rata (i uništenje Hrvatske, a ne Srbije) odgovorna tadašnja vodstva Srbije i Hrvatske.

Prisjetimo se – ministrica Pusić amnestirala krivnje današnje četničko vodstvo Srbije

“Odgovorni su neki drugi ljudi koji su ih vodili u to vrijeme”, istaknula tada je Pusić u intervjuu za beogradski TV B92.

Ona je tada ocijenila da tadašnji srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, tijekom rata član Šešeljeve Srpske radikalne stranke i srpski dobrovoljac u agresiji na Hrvatsku (što je bivša ministrica znala) – “nije bio na nekom odlučujem mjestu”.

Politički angažman Vesne Pusić

Članica je HNS-a od njegovog osnivanja 1990 do lipnja 2017. Bila je s bratom Zoranom, te Ivom i Slavkom Goldsteinom osnivač Erasmus Gilde, projektom „za promicanje kulture demokracije“.

Od projekata ove organizacije pamti se okrugli stol “Srbi i Hrvati”, održan u jeku rata, od 20. do 22. studenog 1993. u muzeju Mimara koji je okupio 41 sudionika iz Srbije i Hrvatske.

Krivotvorenje životopisa: Vesna Pusić lažno prikazala da je bila progonjena u komunizmu

Bila je među potpisnicima pisma 1993. kojim se tražila ostavka tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

2000. je postala saborska zastupnica. Iste je godine izabrana za predsjednicu HNS-a nakon što je Radimir Čačić postao ministar u vladi Ivice Račana.

2001. je tijekom rasprave u Saboru izjavila kako je Hrvatska bila agresor u BiH zbog čega joj je predsjednik Sabora udijelio usmenu opomenu.

Nakon izbora 2003. i pobjede koalicije Ive Sanadera postala je potpredsjednica Sabora. Bila je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH EU i predsjednica Kluba zastupnika HNS-a.

Predsjednica HNS-a bila je dva mandata, do 2008., kada se na čelo stranke vratio Radimir Čačić.

2009. godine kandidirala se na predsjedničkim izborima. Osvojila je 7, 25 posto glasova.

2011. nakon pobjede Kukuriku koalicije postala je ministrica vanjskih i europskih poslova u vladi Zorana Milanovića.

Nominirala se za glavnu tajnicu UN-a, ali je od kandidature odustala jer je smatrala kako njezine šanse za izbor na tu funkciju nisu realne.

Vesna Pusić: ‘Tko me ne smatra dobrim kandidatom je protiv Hrvatske!’

Vesna Pusić odustala od kandidature za glavnu tajnicu UN-a

U lipnju 2017. prestaje biti članicom HNS-a i nastavlja obnašati zastupničku dužnost u Saboru kao članica stranke Građansko liberalni savez (GLAS).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.