Od iduće godine trebalo bi ponovno biti uvedeno obvezno služenje vojnoga roka. Kako će izgledati obuka te hoće li naknada od 900 eura biti dovoljan motiv mladima da odsluže vojsku, što očekuje one koji se pozovu na priziv savjesti i treba li se o vraćanju obveznog vojnog roka odlučivati na referendumu, odgovorili su gosti emisije “U mreži Prvog”. Gosti su bili Tomislav Josić, Branko Hrg, Arsen Bauk i Gordan Bosanac.
Josić: Nisam siguran da je tri mjeseca dovoljno, ali tri mjeseca nikom neće naškoditi
Član Odbora za obranu Tomislav Josić pozdravio je odluku za uvođenje vojnog roka.
Prisjetio se kako im je vojna obuka koju su stekli u JNA puno značila u Domovinskom ratu.
>Mostarkić Gobbo: Vojni rok ili Tik Tok
– Smatramo da je to dobro. Vidimo i sami kakva je situacija u okruženju, a ni Ukrajina nije daleko od nas. Uvijek je dobro da mlade ljude vojno osposobimo. Sjećam se koliko je nama, koji smo tada bili u JNA, dobro došlo znanje da ga primijenimo u Domovinskom ratu, rekao je.
Ustvrdio je kako se nada “da nam to znanje nikad neće trebati“.
– Tri mjeseca vojnog roka nikome neće naškoditi, mladi ljudi žive nekakvim drugačijim životima, tamo će se dovesti u red. Mislim da nije loše proživjeti tri mjeseca i vidjeti kakav je vojnički život, kazao je.
– Nisam siguran da je tri mjeseca dovoljno, morat ćemo se potruditi da u tri mjeseca na mlade prenesemo to znanje. Možda bi bilo bolje malo dulje, dodao je.
>Anušić: Vojni rok je preozbiljna tema i zahtijeva konsenzus
Hrg: Ostaje za odlučiti koja je nulta generacija, radi se o 15 tisuća ljudi godišnje
– Obuku će provoditi vojska, GSOSRH je zadužen za pripremu tog dokumenta i oni su spremi obaviti taj posao. Svi detalji nisu gotovi, bit će poznato kad budu upućeni Vladi i Saboru, rekao je državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg.
Kako kaže, “mi smo 100 posto spremni iznijeti te prijedloge“.
– Ministar Ivan Anušić je u nekoliko navrata najavljivao da ćemo mi biti spremni za početak tog procesa obuke od 1.1.2025. Sada se razmatraju dodatne lokacije, GS OSRH radi pripremu oko kadrvoskog dijela, načina provođenja i troškova, kazao je.
– Treba odlučiti koja je to nulta generacija s kojom se kreće. Vojni obveznici su svi od 18-27 godina. Sustav ne može primiti tako velik broj ljudi od jedanput, nastavio je.
Naglasio je kako će se nultoj generaciji dodijeliti poziv, a ostali će se moći dragovoljno prijaviti.
– Radi se od 15 tisuća mladih ljudi godišnje. Jedan dio zdravstveno neće biti sposoban, tako da će taj broj sigurno biti manji, dodao je.
>Hoće li se u Europu vratiti obvezan vojni rok? Neke države su ga već vratile, a neke još razmišljaju
Bauk: Obuka do tri mjeseca, neće biti stajaće ročne vojske
– Potrebe OSRH razmatramo onako kako je definirano. Uvođenje vojnog roka nije samo sebi svrha, nego mora poslužiti da vidimo što treba promijeniti kako bi se brojnost dovela na razinu koja je potrebna. To je definirano strateškim dokumentima. To mora biti prva rečenica kad kolege iz MORH-a krenu obrazlagati zahtjev da se odmrzne služenje vojnog roka, rekao je predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk.
Ustvrdio je kako da je potrebno precizno definirati broj vojnih obveznika kako bi se popunili kapaciteti.
– Ovo što je dosad izašlo je dovoljno za početak rasprave. U javnosti će se koplja lomiti oko trajanja i nulte generacije te kako obeshrabriti one koji žele služiti civilno, kazao je.
– 2008. godine je zamrzavanje vojnog roka bila dobra odluka, a 2024. godine – očito su se neke stvari promijenile. Po onome što smo čuli o trajanju, do tri mjeseca, neće biti stajaće ročne vojske. To je ipak onda jedna vrsta vojnog tečaja, nego vojnog roka, pojasnio je.
Dodao je kako bi osposobljavanje trebalo iću u smjeru da se potakne ljude da ostanu u sustavu budući da je predsjednik Republike rekao da nedostaje 4000 tisuće osoba.
